HITLER SE SPRDAO SA HRVATIMA: Evo kako je Firer nazvao NDH!

Knjiga “Hitler’s Table Talk” izdata je još pedesetih godina, a 2000. doživela je reizdanje. To je zbirka monologa Adolfa Hitlera i razgovora koje je vodio sa bliskim saradnicima u periodu od 1941. do 1944. godine.

Među ostalim, na nekoliko mesta spominje Hrvate u kontekstu koji za njih nije posebno laskav. Iako nikada nije bio na hrvatskoj obali, kaže kako je ova država sjajna turistička destinacija.

“Kada bi Hrvati bili deo Rajha, kao izvrsni vojnici nemačkog Firera čuvali bi močvarna područja. Kako bilo, ne bi se prema njima trebalo ponašati onako kako to sada čini Italija. Hrvati su jako ponosan narod i trebalo bi ih zakletvom vernosti vezati direktno uz Firera. U tom slučaju mogli bismo se na njih potpuno osloniti. Recimo, kada ispred mene stoji Kvaternik (op.a. Slavko Kvaternik, ustaški ideolog), u njemu vidim sve ono što Hrvati jesu - čvrst u prijateljstvu, a njegova reč obavezuje zauvek”, rekao je Hitler u jednom od svojih govora.

Ipak, istorijske okolnosti pokazuju kako je Hrvatska za njega bila izvor za pljačku i besplatnu radnu snagu.
"Svaki trideseti čovek išao je u Nemačku na prisilni rad, a mnogi se nisu vratili. Reč je o više od 200.000 ljudi iz Hrvatske i sa područja BiH. Nadalje, iz NDH su nacisti eksploatisali poljoprivredne proizvode i rudu. Uopšteno, Hitler je na NDH gledao kao na koloniju", objasnio je jednom za Express istoričar prof. dr. Ivo Goldštajn.

Njegov kolega Tvrtko Jakovina u jednom od starijih izdanja Expressa pojasnio kako je Hitlerovo mišljenje variralo i bio je sklon onima koji su mu bili saveznici, iako je imao loše mišljenje o Slovenima.

“Mađarima se lakše upravlja nego Rumunima. Kakva šteta da umesto Rumuna ne možemo postaviti Hrvate”, sanjario je Veliki Vođa o pokornosti drugih naroda.

“Govoreći opet o Hrvatima, privlačna mi je ideja, gledano sa etničkog stanovišta, da ih treba germanizovati. Sa političkog gledišta ipak ta ideja nije ostvariva”, objašnjava Hitler.

U NDH nemački državljani bili su u bitno boljoj poziciji od ostalog nenemačkog stanovništva. "Oni su imali ključnu, privilegovanu ulogu pa nisu morali da plaćaju porez, nisu morali ići u vojsku, a čak su izbegavali i zatvorske kazne ako su morali da odu na odsluženje zbog kriminala", objasnio je Goldštajn.

Iz svega toga jasno je vidljivo da uprkos pojedinim rečima pohvale, kažu istoričari, Hitler Hrvate gleda samo kao oruđe u stvaranju nove Evrope, a nikako kao ravnopravne.

"Tako, kad je govorio o strategiji, tvrdio je da u ovom trenutku u jugoistočnoj Evropi postoje ‘dreckstaaten’ ili govnarske državice (misleći pritom na Mađarsku, NDH, itd.), ali će se taj sistem posle rata i pobede Nemačke, temeljno preurediti", smatrao je Goldštajn.

U svojim razgovorima Hitler spominje i ideju o gotskom poreklu Hrvata. “Hrvati su vrlo uporni u želji da ih ne smatramo Slovenima. Oni tvrde da su potomci Gota. To što govore slovenskim jezikom za njih je samo slučajnost”, nastavlja Firer.

Gotska teorija smatra Hrvate sloveniziranim Gotima. "Ali ustaške vlasti u NDH toliko su htele da se dodvore nacističkom gospodaru, da su izvukli tu teoriju i postavili je kao službenu u tom periodu. Ni tada ta ideja nije imala puno pobornika, a nakon rata je bila meta kritika, pa čak i ismejavanja", objasnio je pre par godina Jakovina.

Istoričari se slažu kako neke Hitlerove izjave, izvađene iz konteksta, možda deluju laskavo, ali na kraju je jasno da mu NDH nije bila blizu misli ni blizu srca, jer se u tom periodu bavio puno većim problemima osvajanja evopskog tla.

(Express.hr)