SA KORONOM STIGLE MNOGE PROMENE, ALI I ONE DOBRE: Priroda se budi, a ovako se ponašaju životinje i ptice

Još prvih dana karantina stanovnici svetskih metropola ponovno su otkrili cvrkut ptica.

"S obzirom na sve manje ljudi na ulicama, divlje životinje koje žive u okolini gradova sve se slobodnije šetaju njihovim ulicama", kazao je direktor istraživanja u pariskom Državnom prirodnjačkom muzeju Roman Žilard.

Kao primer je naveo lisice.

"Vrlo brzo menjaju obrazac ponašanja. Kada otkriju mirno mesto, krenu da ga istražuju", kaže.

Životinje i ptice koje žive u urbanim parkovima, poput vrabaca, golubova i vrana, sada mogu da napuste svoju uobičajenu teritoriju i "naprave mesta ostalim životinjama".

"A jesu li ptice, gradskim stanovnicima obično "nevidljive", sada brojnije? Pre bih rekao da ih u novim okolnostima bolje čujemo. Neke među njima prestaju da cvrkuću kada je bučno, ali sada pevaju bez prestanka", kazao je stručnjak iz Nacionalnog prirodnjačkog muzeja Žerom Suer.

Buka ih ometa u njihovim uobičajenim aktivnostima i stvara im stres. On se nada da će ovaj izostanak ljudi na ulicama koristiti životinjama tokom njihovog reproduktivnog razdoblja u proleće.

"Moglo bi da se kaže da su životinje sada lišene zagađenja i buke koju stvaraju ljudi", navodi Suer.

I na selu i u moru divlje životinje će verovatno profitirati zbog velikog "ljudskog karantina".

U Francuskoj se zbog karantina sezona lova završila ranije nego što je uobičajeno.

Karantin je nastupio u trenutku kada je za određene životinjske vrste sezona parenja u punom jeku. Tako je i u slučaju običnih žaba i daždevnjaka, koje, kada prelaze saobraćajnice često automobili.

Galebove, koji se gnezde na peskovitim obalama Lore, ljudi obično u ovo doba uznemiruju i smetaju im. Sada više nema šetača, kućnih ljubimaca ni čamaca.

U nacionalnom parku Kalanka, nedaleko od Marseja, koji je zatvoren za šetače i nautičare, "priroda i životinjske vrste pronalaze svoje prirodno stanište brzinom koja nas iznenađuje", kaže upravnik parka Didije Reolt.

Isto je i sa biljkama. Zaštićena vrsta divljih orhideja cveta krajem aprila i početkom maja. Šetači ih najčešće poberu, ali to bi ove godine moglo da izostane.

I na nepokošenim gradskim livadama sve je puno poljskoga cveća, "izvora nektara i polena za bumbare, pčele i leptire.

Naučnicima je, u novonastaloj situaciji možda najvažnija činjenica da su se odnos i pažnja ljudi prema prirodi izmenili. Ljudi su prisiljeni da borave u zatvorenim prostorima i tek sada postaju svesni toga u kolikoj meri im nedostaje priroda.

Sa prozora stanova ili u svojim vrtovima svi oni imaju više vremena za ponovno otkrivanje prirode i posmatranje čudesnih promena.

Ali karantin bi mogao da bude loš za životinjske vrste koje su navikle da hrane ljudskim otpadom.

Drugi nedostatak karantina je to što su akcije pomoći ugroženim vrstama i borba protiv nekih invazivnih vrsta iznenada prekinute, smatra zamenik upravnika francuske kancelarije za bioraznolikost Loik Obled.

I na kraju, moraće da se smisli postupan izlazak iz karantene.

Ptice koje su se gnezdile na prostoru napuštenog školskog dvorišta uznemiriće se i preplašiti, a njihov odmor će biti kratkotrajan.

"Ljudi će se zaželeti prirode, a iznenadno opterećenje bi moglo negativno da utiče i na floru i faunu", upozoravaju stručnjaci.

Kurir.rs/Vijesti.me