Napetost na granici između Ukrajine i Rusije i potencijalni ratni sukob već je mesecima, ako zanemarimo pandemiju, svetska tema broj jedan. U moru informacija i dezinformacija kojima nas svakodnevno zasipaju zapadni i ruski mediji, mnogi su već zaboravili koje su to okolnosti koje su dovele do aktualne krize.

Simon Tidal iz Gardijana pokušao je da da odgovore na pet ključnih pitanja koja barem malo rasvjetljavaju krizu koja bi mogla da dovede do međunarodnog sukoba.

Zašto Rusija preti invazijom na Ukrajinu?

Portparol ruske vlade svakodnevno odbacuju bilo kakve navode da spremaju invaziju na Ukrajinu. Isto je poručio i ruski predsednik Vladimir Putin u razgovorima sa francuskim predsednikom Emanuelom Makronom i američkim predsednikom Džoom Bajdenom.

Kako piše Tindal, postoje dva problema u vezi sa ovim izjavama. Prvo, teško da ćete naći ikoga u zapadnim vladama ko bi poverovao u ove navode, a drugo: ako su Putinove namere zaista miroljubive, zašto je onda 130.000 ruskih vojnika raspoređeno duž ukrajinske granice. To, dakako, može biti i Putinov blef, ali ko je spreman da se kladi na tako nešto?

Šta pokreće Putina?

Postoje brojne teorije. Veruje se da Putin želi ponovno da nametne rusku sferu uticaja u istočnoj Evropi, posebno u bivšim sovjetskim republikama Estoniji, Litaniji, Letoniji, Belorusiji, Gruziji i Ukrajini. Naime, Putin je često oplakivao njihov gubitak nakon propasti Sovjetskog Saveza. Takođe, Putin se nada da će da pokaže Zapadu (a i sunarodnicima) kako je Rusija još uvek supersila.

Zašto baš Ukrajina?

Putin se boji da bi se strateški važna Ukrajina mogla približiti Zapadu. Tu se prvenstveno misli na NATO. Također, protivi se i približavanju Kijeva Europskoj uniji jer u Ukrajini vlada demokracija, što uključuje slobodu govora, slobodne medije i slobodne izbore. Rusija se teško može time pohvaliti, a ako bi Rusi slijedili ukrajinski primjer - teško da bi Putin dugo izdržao na vlasti. Također, Putin je nostalgični revizionist koji Ukrajinu smatra povijesnim dijelom Rusije, a njezin gubitak simbolom ruskog poraza u Hladnom ratu.

Zašto baš sada?

Putin je varovatno nanjušio slabosti Zapada nakon niza primera. NATO je ponižen prošle godine u Avganistanu, a Džo Bajden je svu pažnju usmerio na Kinu, a ne Evropu. Putinu treba jedna velika pobeda kako bi učvrstio sopstveni položaj na domaćem terenu. Pogotovo nakon sankcija Zapada povezanih sa napadom na Ukrajinu 2014. godine kada je anektirao Krim i preuzeo kontrolu nad regijom Donbas.

Koji su Putinovi zahtevi?

Kako bi se okončala aktuelna kriza, Putin želi čvrste garancije NATO-a da neće nikad u svoje članstvo primiti Ukrajinu, kao ni Gruziju i Moldaviju. Takođe želi da se Severnoatlantski savez povuče iz Poljske, Rumunije i Bugarske, bivših članica Varšavskog pakta. Želi od Kijeva da službeno prizna autonomni status Donbasa, kao i da Ukrajina odustane potpuno od Krima (kao deo takozvanog sporazuma iz Minska).

Želi da ograniči ili zaustaviti i raspoređivanje novih američkih projektila srednjeg dometa u istočnoj i južnoj Europi. Takođe, želi i da redizajnira evropsku 'bezbednosnu arhitekturu', kako bi ponovno uspostavio uticaj Rusije i proširio nen geopolitički doseg. Na većinu tih zahteva, SAD kažu 'ne'. Otuda i sadašnja kriza, zaključuje Gardijan.

Kurir.rs/Jutarnji list