RAT U UKRAJINI OŽIVEO STARE STRAHOVE NEMACA: Ko pomaže građanima u slučaju katastrofe ili rata?

Sa ratom u Ukrajini, u Nemačkoj oživljavaju i strahovi koji su se činili prevaziđenim posle Hladnog rata. Neki kupuju velike zalihe hrane i pića, a drugi se pitaju: kako država zapravo štiti svoje građane?

Civilna zaštita se širom sveta smatra humanitarnim zadatkom i uživa posebnu zaštitu prema međunarodnom pravu.

U civilnoj zaštiti, Savezna vlada Nemačke ima zadatak da zaštiti stanovništvo od ratnih opasnosti i ublaži posledice rata.

U okviru zaštite od katastrofa pokrajine su odgovorne za preventivu i zaštitu u slučaju većih nesreća i katastrofa u mirnodopskim uslovima.

Međutim, civilna zaštita i zaštita od katastrofa su dizajnirane kao "integrisani sistem pomoći". To znači da sredstva koja Savezna vlada stavlja na raspolaganje u okviru civilne zaštite - pokrajine mogu koristiti u zaštiti od katastrofa, kao i sopstvene resurse. Isto tako: u slučaju odbrane, pokrajinske organizacije aktivne u oblasti zaštite od katastrofa, stavljaju na raspolaganje svoje ljude i mogućnosti.

Šta je to samopomoć i samozaštita?

U slučaju teške katastrofe ili katastrofe koja pogodi veliki deo zemlje, ne može se pomoći svima u isto vreme. Građani bi zato trebalo da budu u stanju da premoste vreme do dolaska stručne pomoći - to je samopomoć.

Kako navodi Savezni MUP, cilj je da građani znaju: kako da se ponašaju u opasnim situacijama, kako da pruže prvu pomoć i da mogu da prežive najmanje deset dana bez kupovine osnovnih potrepština i bez tekuće vode.

Samozaštita je zadatak mesnih zajednica, komuna: radi se o zaštiti stanovništva, preduzeća i organa vlasti od opasnosti koje prete u slučaju rata ili katastrofe. Ako dođe do oružanih sukoba, mesna zajednica može izdati opšta uputstva o tome kako stanovništvo treba da se ponaša.

Ko konkretno štiti stanovništvo?

Na kraju krajeva, to su uglavnom volonteri: Okosnicu prevencije opasnosti čine komunalne vatrogasne jedinice, koje su obučene za zaštitu od požara, tehničku pomoć i, u nekim slučajevima, odbranu od nuklearnih, bioloških ili hemijskih opasnosti.

Agencija za tehničku pomoć (THV) je takođe spremna. Postoje i humanitarne organizacije kao što su Crveni krst ili Johaniter, koje su se obavezale da će sarađivati sa pokrajinskim vladama u slučaju katastrofe. Može se zatražiti i pomoć savezne policije i oružanih snaga.

Kako se upozorava na opasnost?

Poruke upozorenja se šire preko radija i televizije, interneta i telekomunikacionih provajdera, ali i, na primer, preko digitalnih gradskih displeja, vozilima sa spoljnih zvučnicima ili preko nemačke železnice.

Osim toga, postoji i aplikacija NINA Savezne kancelarije za civilnu zaštitu i pomoć u katastrofama, koja upozorava na opasnosti i daje savete za hitne slučajeve širom Nemačke.

Sirene već odavno ne postoje svuda, što se sada smatra nedostatkom - pa je Savezna vlada 2021. pokrenula program finansiranja reaktiviranja tih uređeja.

Da li u slučaju vojnog sukoba postoje javna skloništa?

Prema Saveznom zavodu za poslove sa nekretninama, u Nemačkoj više ne postoje javna skloništa.

Nakon završetka Hladnog rata, bezbednosna situacija je ponovo procenjena - i takva skloništa su okarakterisana kao suvišna, jer ne nude nikakvu zaštitu od pretnji kao što su klimatske promene, prirodne katastrofe i terorizam.

Pored toga, protiv javnih skloništa govore - visoki troškovi održavanja i vrlo kratko vreme upozorenja u slučaju napada.

Šta je sa hranom?

Savezni zavod za poljoprivredu i ishranu decentralizovano skladišti pirinač, mahunarke i kondenzovano mleko - kao deo civilne rezerve za vanredne situacije kako bi se premostila "kratkoročna uska grla u snabdevanju".

Cilj je da se posebno u gradovima - doprinese obezbeđivanju stanovništva najmanje jednim obrokom dnevno. Pored toga, za snebdevanje hlebom, u Saveznim rezervama žitarica skladište se pšenica, raž i ovas.

Kurir.rs/Dojče vele