Centrista Emanuel Makron i krajnja desničarka Marin Le Pen plasirali su se u drugi krug predsedničkih izbora u Francuskoj.

Ko su oni i za šta se zalažu?

Emanuel Makron

w-57467437-makron.jpg
EPA / Ludovic Marin / Pool 
foto: EPA / LUDOVIC MARIN / POOL

Makron (44) je došao na vlast 2017. godine kao najmlađi predsednik Francuske, obećavši da će preokrenuti politički pejzaž sa proevropskom, pro-biznis platformom koja je opisana kao ona koja nije ''ni leva ni desna'', prenosi britanski Gardijan.

On je ''olabavio'' stroge zakone o radu i započeo ono što se smatralo najvećim remontom francuskog socijalnog modela i sistema socijalne zaštite u modernoj istoriji.

Makron, koji vodi kampanju da postane prvi francuski predsednik koji je pobedio na reizboru u poslednjih 20 godina, kaže da je smanjio nezaposlenost na najniži nivo u poslednjih 15 godina i da bi sada mogao da dovede Francusku do pune zaposlenosti. On kaže da Francuska prvi put posle 30 godina otvara više fabrika nego što ih zatvara.

On je obećao postepeno podizanje starosne granice za penziju sa 62 na 65 godina, što je nepopularna mera.

Makron tvrdi da je neophodno održati penzioni sistem na površini. On je rekao da će podići minimalne penzije na 1.100 evra (920 funti) mesečno i nastaviti da smanjuje poreze za preduzeća i domaćinstva, uključujući ukidanje pretplate za javni servis.

Takođe bi centralizovao sistem beneficija. Njegovo obećanje da nezaposleni koji primaju određene beneficije moraju da rade 15-20 sati nedeljno takođe je izazvalo kontroverzu.

Makron je započeo kampanju relativno kasno, rekavši da se umesto toga bavi diplomatijom vezanom za rat u Ukrajini.

U anketama se na njega gleda kao na pouzdanog u rešavanju krize.

Ali iako je Makron pokušao da istakne svoje dosadašnje socijalne mere kao što je prepolovljavanje odeljenja u osnovnim školama u siromašnim oblastima ili povećanje roditeljskog odsustva, on se borio da se otrese svog imidža povučenog i ''predsednika bogatih'' – etikete koja se zadržala za njega od njegovih prvih poteza da transformiše porez na bogatstvo u porez na imovinu i smanji korporativne poreze.

Marin Le Pen

w-56779279-le-pen.jpg
EPA / Ian Spencer Langsdon 
foto: EPA / Ian Spencer Langsdon

Le Penova (53) je članica parlamenta krajnje desnice za deo Pa de Kalea, na severoistoku Francuske.

Ovo je njen treći pokušaj da postane predsednica - izgubila je od Makrona u poslednjem krugu 2017. godine.

Godine 2011. Le Penova je preuzela antiimigrantski, krajnje desničarski Front National od svog oca, Žan-Mari Le Pena.

Želela je da pokuša da očisti svoj imidž od prizvuka prošlosti, iako su njeni politički protivnici tvrdili da je stranka ostala rasistička i ksenofobična.

Godine 2018. Le Pen je preimenovala stranku u Nacionalni skup.

Le Penova je fokusirala svoju kampanju na krizu troškova života, što je najveća briga birača. Ona je obećala da će smanjiti PDV na gorivo i energiju sa 20 na 5,5 odsto.

Ona bi ukinula porez na dohodak za sve mlađe od 30 godina. Obećala je da će renacionalizovati autoputeve, ukinuti TV pretplatu i privatizovati javni servis.

Le Penova je obećala da će zabraniti muslimanske marame u svim javnim prostorima, uključujući i ulicu, nazvavši je "uniformom totalitarne ideologije".

-Ljudi će biti kažnjeni na isti način na koji je nezakonito nevezivanje pojasa. Čini mi se da je policija itekako u stanju da sprovede ovu meru, rekla je ona.

Obećala je referendum o imigraciji, za koji kaže da će dovesti do prepisivanja ustava kako bi se osigurala ''Francuska za Francuze'' – gde će Francuzi imati prioritet u odnosu na ne-Francuze u pogledu beneficija, stanovanja, poslova i zdravstvene zaštite, podseća Gardijan.

Ona bi ukinula pravo da deca rođena u Francuskoj roditelja koji su stranci da dobiju francusko državljanstvo u tinejdžerskim godinama.

Ona je odustala od prethodnog obećanja da će napustiti evro i napustiti Evropsku uniju

Kurir.rs

Bonus video:

Kurir televizijia PREDSEDNIK VUČIĆ OTKRIO: Makron rekao da Ukrajina neće u EU pre Srbije