Ratovanje je složeno — i, kako oni koji započinju ratove često otkrivaju na svoju žalost, nepredvidljivo. Sve što obećava da će smanjiti tu nepredvidljivost verovatno će privući i interesovanje i novac.

Dodajte i sposobnost savremenih računara da apsorbuju i zgnječe neviđene količine podataka i ubace u živi rat koji generiše podatke u obliku sukoba koji se sada vodi između Ukrajine i Rusije, a da ne spominjemo visok nivo tenzija u Tajvanski moreuz, a mogli biste pretpostaviti da posao predviđanja ishoda sukoba postaje sve predvidljiviji, otkriva The Economist u članku posvećenom softveru koji zanemaruje kako će se neki sukobi završiti, na primer, ruska agresija u Ukrajini.

Deo softvera koji se bavi ovim je Statistički model za glavne borbene operacije (MCOSM), koji su razvili inženjeri na Mornaričkoj postdiplomskoj školi u Montereju, Kalifornija. I kako to funkcioniše?

Ukratko, MCOSM pokreće algoritme zasnovane na podacima iz 96 bitaka i vojnih kampanja vođenih između poslednje godine Prvog svetskog rata i današnjeg dana. Kada je dobio informaciju o početnom pokušaju Rusije da zauzme Kijev i potčini Ukrajinu, model je predvideo, na skali od jedan do sedam, „operativni uspeh“ za napadača i defanzivca, dva, odnosno pet. I to pravi pogodak, jer su već 25. marta ruske snage odustale od ideje da zauzmu Kijev i suzile svoje ciljeve na istok i jug Ukrajine. Jon Czarnecki, koji je stvorio MSCOSM, kaže da čini sedam od deset predviđanja, uglavnom tačnih.

Izvođenje MCOSM-ovih predviđanja zahteva od korisnika da procene 30 vrednosti, od stvari kao što su nivoi i očekivani značaj, s obzirom na borbu, obuku svake zaraćene strane, vatrenu moć, mobilnost, logistiku, izviđanje, donošenje odluka i operacije sekvence i sinhronizacije. Neimenovani pukovnik u Kijevu žali se da su zahtevi za naprednim američkim modelima predviđanja dali malo rezultata. Pamela Blehindžer, direktorka vojnog Centra za istraživanje i analizu u Fort Livenvortu u Kanzasu, slaže se prema kojoj je snažna volja Ukrajine za borbom odigrala veću ulogu u vojnim uspesima zemlje nego što je njen tim od oko 290 prognostičara očekivao.

The Economist je zatražio od Čarneckog da koristi MCOSM za predviđanje ishoda trenutne druge faze rusko-ukrajinskog rata bazirane na artiljeriji. Softver predviđa da Ukrajina zadržava niz kvalitativnih prednosti, ali one su se smanjile, dok su još uvek u velikoj meri nadjačane. Zato Čarnecki i kompjuteri predviđaju „operativni uspeh“ sa pet bodova i Rusiji i Ukrajini – drugim rečima, težak zastoj i niko neće pobediti.

Sve informacije o sukobu u Ukrajini na portalu Kurir.rs prenete su iz izvora koji su se do sada pokazali prilično relevantnim, i koje u skladu sa okolnostima i dužnom novinarskom pažnjom dodatno proveravamo. Ipak, kako je u toku i pravi medijski i propagandni rat, redakcija Kurira moli čitaoce da nam skrenu pažnju na eventualne dezinformacije i lažne vesti, kako bismo pravovremeno reagovali i ispravili eventualne greške.
Informacije slati na mejl redakcija@kurir-info.rs

Kurir.rs/Jutarnji.hr