ISTRAŽIVAČI SE DOKOPALI DOKUMENATA RUSKE CARINE Podaci koje su tamo našli otkrili su im NEVEROVATNU MREŽU: Ovo su detalji

Ukrajinska protivofanziva je zapela, gotovo dve godine nakon početka ruskog napada, Ukrajina ulazi u tešku zimu: stručnjaci strahuju da bi Moskva mogla ponovo da pojača svoje vazdušne udare u narednim nedeljama, započeti zimsku ofanzivu i takođe preuzeti kontrolu nad ratištima. Rusiju očito takođe pokreće naizgled nesmanjena snaga njene industrije oružja i to uprkos brojnim sankcijama.

Sedište Compela u Moskvi je neupadljivo. Fasada industrijske zgrade je oronula, smog je učinio svoje: ispred sedišta svakodnevno prolaze stotine i stotine automobila. Ali, neugledna fasada vara: kompanija je jedan od najvećih trgovaca elektroničkim komponentama u Rusiji, službeno kaže da snabdeva samo civilni sektor i da odbrambena industrija nije među mušterijama.

Ali, Monitor, "Nieuwsuur" i RUSI uspeli su doći do dokumenata iz kojih je vidljivo da Compel snabdeva i kompanije koje blisko sarađuju s ruskom vojnom industrijom. SAD je ove godine sankcionisao brojne od tih preduzeća, a sam Compel također se nalazi na tom popisu. Ali ne i na popisu Evropske unije.

Istraživanje podataka o ruskom uvozu pokazuje da Compel također održava bliske odnose s Evropom. Jedan važan dobavljač ove kompanije dolazi iz Nemačke: WWSemicon GmbH, sa sedištem u okrugu Minhen. U carinskim dokumentima se nalaze liste s isporukama hiljada elektroničkih komponenti. Među njima su i naponski transformatori poput onih koje su istraživači pronašli u Ukrajini u ostacima ruskog oružja. Ova vrsta transformatora se pojavljuje u izviđačkoj letelici Orlan-10 ali takođe i u krstarećim projektilima poput Kh-101 ili 9M727 Iskander-K.

Krstareće rakete su među najmodernijim oružanim sistemima ruske vojske.

Transformator koji je ugrađen u rusko oružje nije jedina komponenta koja se može naći na popisima isporuke od WWSemicon GmbH za Compel. Niz drugih komponenti također je pronašao put do Rusije, a ta trgovina se, prema listama isporuka, odvijala čak i nakon početka rata, barem do jula 2023. U odgovoru na opsežan upit istraživačkog novinarskog tima, WWSemicon je poručio da su isporuke Compelu bile zaustavljene pre uvođenja sankcija, te da su isporuke takođe bile legalne u vreme izvoza.

Istina je da većina isporuka nije kršila sankcije EU-a. Ali upravo to je problem, kako kaže ekonomista Elina Ribakova s ​​Kijevske škole ekonomije koja istražuje rusku ratnu ekonomiju.

„Još uvek se premalo robe koja se može okarakterizirati kao ratno relevantna nalazi na popisima sankcija EU-a i SAD-a", kaže ona. Po njenim analizama, više od 300 raznih grupa proizvoda bi trebalo biti sankcionisano, ali EU i SAD su se do sada dogovorili oko samo 45 grupa proizvoda.

Ali, osim legalnog izvoza, kako pokazuju carinski podaci koje je istraživački tim dobio na uvid, i isporuke WWSemicon-a koje potpadaju pod sankcije se pojavljuju i u Rusiji. Podaci takođe pokazuju da se ove pošiljke navodno isporučuju Compelu preko skladišta u Bratislavi i Litvaniji.

Barbel Saš je stručnjaki za zakon o sankcijama i smatra da su isporuke sumnjive.

- Na osnovu podataka koje smo videli, pretpostavljamo da je reč o robi čija je prodaja, izvoz i dostava u Rusiju zabranjena.” WWSemicon izričito tvrdi da su sve isporuke odobrene i proverene od strane nemačkih i slovačkih vlasti. Ali, ni ova preduzeća, ali ni nadležna tela ne odgovaraju na konkretna pitanja o sumnjivim isporukama: odgovore na ova pitanja bi hteli dobiti i nemačka carina i državno tužilaštvo u Minhenu. U četvrtak (14.12.) su pretraženi poslovni prostori WWSemicon-a, a protiv kompanije se vodi istraga. Međutim, državno tužilaštvo još ne izdaje informacije o ovom slučaju.

Rute dostave u mreži kompanije teško su dokučive jer ponekad prolaze kroz nekoliko zemalja. Compel i WWSemicon imaju bliske komercijalne odnose s jednom kopmanijom iz Hong Konga pod nazivom Finder Technologies. Sve tri kompanije međusobno su povezane ličnim vezama. Ćerka šefa Compela partnerka je u WWSemiconu u Minhenu, a osnivač WWSemicona je trenutni direktor kompanije u Hong Kongu. Hong Kong je postao važan punkt za sankcionisanu tehnologiju sa Zapada otkako su uvedene sankcije EU-a, kažu stručnjaci. Istu ulogu igraju i Kina i Turska.

O sankcijama trećim zemljama se doduše raspravljalo tokom pregovora o 11. paketu sankcija EU-a. Ali, upravo je nemačka vlada bila ta koja je ove sankcije blokirala. Poverljivi dokumenti kojima raspolaže Monitor pokazuju da se pregovaralo upravo o "mogućnosti uvrštavanja država", odnosno mogućnosti strožih sankcija ne samo tvrtkama nego i državama koje izbegavaju sankcije ili pomažu u njihovom zaobilaženju. Nemačka se protivila do samoga kraja.

Obrazloženje službenog Berlina: na liste sankcija trebalo bi biti moguće uvrštavati samo "kompanije, a ne države“. To je stav nemačke vlade koji je naišao na nerazumevanje, ali i ljutnju nekoliko država EU-a koje tvrde da je 11. paket sankcija stoga znatno oslabljen.

Na pitanje Monitora iz ministarstva spoljnih poslova su poručili kako postoji barem mogućnost “isključivanja trećih zemalja od uvoza određene robe iz EU-a”. Ali prvo se oslanjaju na “diplomatska sredstva”. Ali u praksi je teško moguće sankcionirati države koje pomažu u zaobilaženju sankcija Rusiji, kažu kritičari.

Kurir.rs/Deutsche Welle/M.M.C.

Bonus video: