Davne 2004. godine, film "Dan posle sutra" je možda izgledao kao ništa drugo nego još jedan naizgled film o klimatskoj katastrofi.

Naučnici, međutim, upozoravaju da bi ovaj film uskoro mogao da postane stvarnost, budući da novo istraživanje pokazuje da bi klimatske promene mogle da gurnu Evropu u ledeno doba.

Istraživači sa Univerzitetskog koledža u Londonu otkrili su da bi Golfska struja, topla, brza morska struja u Atlantiku, mogla biti posebno osetljiva na promene klime.

Njihovo istraživanje sugeriše da bi globalno zagrevanje moglo dovesti do kolapsa Golfske struje, što bi snizilo temperature u Evropi za 15 stepeni Celzijusa.

"Ako u budućnost vetrovi budu slabiji, kao što je prikazano u nedavno studiji koja koristi klimatske modele, to bi moglo značiti slabiju Golfsku struju i hladniju Evropu" poručuje doktor Džek Varton, šef istraživanja.

Golfska struja je topla morska struja koja pogađa istočnu obalu Severne Amerike i preko Atlantika do Evrope.

Dok stiže, oslobađa toplotnu energiju u atmosferu, čime se temperature u Evropi održavaju više nego što bi inače mogle da budu.

Neka istraživanja su i ranije ukazala na slabljenje obrazaca okeanskih struja koje pokreću klimu naše planete.

Ali da bi shvatili kako bi velika promena klimatskih uslova mogla da utiče na Golfsku struju u budućnosti, istraživači su morali da pogledaju daleko u prošlost.

Pre otprilike 20.000 godina, Zemlja je bila u obruču poslednjeg ledenog doba kada je veći deo severne hemisfere bio prekriven debelim ledenim pokrivačem.

Međutim, istraživači sada misle da je Evropu grejala posebno jaka Golfska struja.

Istraživači su prikupili uzorke sedimenta sa lokacija duž obala Severne Karoline i Floride kako bi istražili prisutnost drevnih mikroorganizama zvanih foraminifera.

"Korišćeni su fosili foraminifera koji su živeli tokom poslednjeg ledenog doba jer hemijski sastav njihovih ljuštura beleži gustinu vode u kojoj su obitavali dok su bili živi" rekao je koautor studije profesor Dejvid Tornalli.

Budući da je voda Golfske struje vrlo topla, manje je gusta od subpolarne vode pa su istraživači mogli da koriste gustinu koju su zabeležile školjke ne bi li utvrdili u kom bi smeru Golfska struja tekla.

Budući da ova brža struja može nositi veće komade materijala, istraživači su takođe posmatrali različite veličine zrnaca u sedimentu kako bi utvrdili njenu brzinu. Koristeći vlastita merenja i nešto okeanske fizike, istraživači su izračunali da je Golfska struja bila dvostruko dublja i dvostruko brža nego što je danas.

"Otkrili smo da je tokom posldnjeg ledenog doba Golfska struja bila puno jača zbog jačih vetrova preko suptropskog severnog Atlantika. Posledično, Golfska struja je i dalje prenosila mnogo toplote prema severu, uprkos tome što je ostatak planete bio daleko hladniji" rekao je doktor Varton.

Najnovija otkrića imaju zabrinjavajuće implikacije za našu budućnost, s obzirom na to da podaci sugerišu da snaga Golfske struje zavisi od klimatskih faktora.

"Okean prenosi ogromne količine toplote širom sveta, što je ekvivalentno energiji iz miliona elektrana. Promena jačine okeanskih struja stoga može promeniti smer distribucije toplote. Ovo menja našu klimu, a u kraćem periodu i vreme" rekao je profesor Tornali.

Golfska struja je samo jedan deo Atlantske meridionalne okretne cirkulacije (AMOC), ogromne mreže struja koje pumpaju toplu vodu širom sveta.

Iako se često opisuje kao pokretna traka, profesor Tornali kaže da je o AMOC bolje misliti kao "nizu međusobno povezanih petlji".

Postoji suptropska petlja — čiji je deo Golfska struja — i subpolarna petlja, koja prenosi toplotu dalje na sever u Arktik.

"Tokom poslednjeg ledenog doba, kako pokazuju naša saznanja, suptropska petlja je bila jača nego danas, dok se veruje da je subpolarna petlja bila slabija" dodaje on.

Jedna od najvećih briga je da će globalno zagrevanje poremetiti motor koji pokreće tu suptropsku petlju.

Kada se okeanska voda sretne sa ledom oko Grenlanda u subpolarnom severnom Atlantiku, ona se brzo hladi, postajući izuzetno gusta i slana.

To uzrokuje da voda pada nadole, povlačeći vruću vodu sa sobom i stvarajući ogromnu cirkulaciju. Topljenjem slatke vode sa grenlandskog ledenog pokrivača razređuje se hladna slana voda, čime se smanjuje njenu gustina.

Neka istraživanja sugerišu da bi to moglo usporiti cirkulaciju suptropske petlje i oslabiti Golfsku struju.

Isto tako, autori ovog rada ističu da nedavne studije pokazuju da klimatske promene već slabe jake severnoatlantske vetrove koji podstiču Golfsku struju.

"Nije uvek poznato koliko su okeanske struje odgovorne za prenos toplote oko planete i oblikovanje naše klime.

Paradoksalno, klimatsko zagrevanje moglo bi da ohladi veći deo Evrope narušavanjem AMOC-a, kaže koautor studije" profesor Mark Maslin.

Iako naučnici kažu da ne mogu biti sigurni koliko će to imati uticaja, malo verovatan potpuni kolaps Golfske struje mogao bi da spusti temperature između 10 i 15°C u Evropi.

Ističu da trenutni klimatski modeli ukazuju na slabljenje Golfske struje, što 'šteti' kontinentalnoj poljoprivredi i vremenskim uslovima.

Baš kao što se dogodilo u filmu "Dan posle sutra", istraživači primećuju da bi to takođe moglo dovesti do porasta nivoa mora širom Severne Amerike.

"Promene u AMOC-u će takođe izazvati promene nivoa mora oko severnog Atlantika, uz značajna povećanja (desetine centimetara) duž severnoameričke istočne obale. Međutim, čak i skromnije slabljenje AMOC-a i dalje će uticati na kretanje toplote, što će poremetiti naše normalne vremenske obrasce i smatra se da će dovesti do ekstremnijih vremenskih događaja, uključujući poplave, toplotne talase i suše", dodao je profesor Tornali.

(Kurir.rs/Daily mail/Jutarnji/Foto: Ilustracija/Preneo: A.N.)