Tri bivša komandanta starog jedrenjaka koji su njime zapovedali u nekadašnjoj JRM Stipe Lakoša, Anđelko Medić i Stjepan Bernardić traže povrat Jadrana jer on pripada Hrvatskoj, a ne Crnoj Gori

ZAGREB - Trojica od ukupno šest bivših komandanata školskog broda "Jadran" Jugoslovenske ratne mornarice (JRM), koji danas žive u Hrvatskoj, oštro su kritikovali državni vrh te države zbog njegovog nedovoljnog zalaganja da vrate, kako navode, "najpoznatiji hrvatski školski brod".

Splitski dnevnik "Slobodna Dalmacija" objavio je osvrt na "Jadran" i njegovu sudbinu, podvlačeći tezu da je taj jedrenjak JRM "1990. otela iz njegove matične luke Split" i da od 2006. pripada Mornarici Vojske Crne Gore.

"Premda nikad u istoriji nisu izgradili doslovni nijedan brod, bilo vojni, bilo trgovački, Crnogorci, za razliku od Hrvata, znaju da se diče pomorskom istorijom i slavnim brodovima. Makar ta istorija i brodovi "nisu" baš njihovi", piše "Slobodna Dalmacija" i podseća da je Crna Gora izlaz na more dobila tek 1878. na Berlinskom kongresu.

List koji donosi izjave tri bivša komandanta starog jedrenjaka koji su njime zapovedali u nekadašnjoj JRM - penzionisanih kapetana bojnog broda Stipa Lakoša, Anđelka Medića i Stjepana Bernardića, navodi da hrvatski "predsednik (Ivo) Josipović, takođe Dalmatinac, ima visok ugled u Evropi i regionu, ali da bez njegovog angažmana od povratka broda neće biti ništa".

"To je pitanje koje se samo na najvišim državničkim nivoima može rešiti", uveren je Medić, dok Bernardić, koji je 1991. iz JRM prešao u Hrvatsku ratnu mornaricu, naglašava da se "Jadran" u 80 godina svoje istorije nikada nije nasukao, "osim kada su pre dve godine uspeli da ga nasukaju Crnogorci".

Kako je preneo podgorički dnevnik "Vijesti", Bernardić je hrvatskom listu rekao da su "u Crnoj Gori brodovi samo umirali, a nikada se nisu gradili"."Čini mi se da je najveći problem u našem Ministarstvu spoljnih poslova", rekao je Bernardić splitskom dnevniku.

Da podsetimo, ideja o nabavci “Jadrana” začeta je juna meseca 1926. godine, na drugom sastanku delegata u Beogradu, pomorske organizacije ''Jadranska straža'' (koja je imala jugoslavenski karakter, ni u kom slučaju nacionalni, a najmanje hrvatski).

Na tom sastanku donesena je odluka da se prikupljanjem novčanih sredstava nabavi školski brod, koji bi se kao poklon predao Ratnoj mornarici Kraljevini Jugoslaviji.

Trebalo je prikupiti 1.200.000 dinara. O svemu ovome je obaveštena Komanda Ratne mornarice. Prikupljeno je 1.000.000 dinara, što je činilo nešto manje od osmine potrebnih sredstava (trebalo je ukupno 8.407.830 dinara ili 622.743 nemačkih maraka).

Školski jedrenjak je izgrađen u Hamburgu, gdje je za vreme opremanja došlo do spora sa brodogradilištem zbog pada vrednosti marke i naplate dela sredstava iz ratnih reparacija, koje je trebala da plati Nemačka.

Nakon podmirivanja svih potraživanja školski brod je isplovio iz Hamburga 27.06.1933. godine. U 10.00 časova dana 16.07.1933. godine, školski jedrenjak je uplovio u luku Tivat. U Flotni sastav Ratne mornarice upisan je 19. 08. 1933.godine, koji se sada obeležava kao Dan broda.

Iz propagandnih razloga centralna svečanost primopredaje broda održana je u Splitu 06. 09.1933.godine, na rođendan prestolonaslednika Petra Karađorđevića. Tada je zvanično objavljeno da je brod Ratnoj mornarici poklonila ''Jadranska straža'', a u stvari ona je uplatila svega 1.000.000 dinara. Brod je koštao 622.743 nemačkih maraka, odnosno po tadašnjem kursu 8.407.030 dinara.

Prilikom sklapanja ugovora cena je bila 580.375 maraka ili 7.916.052 dinara. Tako je u stvari školski brod ''Jadran nabavljen udruživanjem novčanih sredstava ''Jadranske straže'' (jedna osmina cene), i kredita iz Fonda ratnih reparacija koje je dobila Kraljevska mornarica.

Zanimljivo je da su najveće iznose priložili oblasni odbori ''Jadranske straže '' iz unutrašnjosti a ne iz Primorja, iako su ti primorski odbori imali mnogo više članova. Oblasni odbori Beograda, Novog Sada i Velikog Bečkereka (Zrenjanin) priložili su 475.000,00 dinara.

Oblasni odbori iz cijele Hrvatske, odnosno iz Splita, Dubrovnika, Sušaka, Zagreba, Karlovca, i Osijeka priložili su 130.631,00 dinara, dok je samo odbor iz Beograda priložio 150.000,00 dinara.

Najveći prilog prikupio je Oblasni odbor Sarajeva 310.850 dinara. Kasnije je Oblasni odbor Beograda jedini organizovao lutriju i prikupio oko 525.000 dinara. Najmanji prilog došao je iz Crne Gore, jer je odbor iz Cetinja prikupio samo 1.500,00 dinara.