Izraelska kopnena invazija na Liban mogla bi da izazove scenario "sudnjeg dana i sveobuhvatni rat", rekao je ambasador Libana u Velikoj Britaniji Rami Mortada i istakao da "libanske trupe neće stajati skrštenih ruku i gledati".

U prilog tome da Izrael planira neki vid operacije na severu govori činjenica da je jedan deo izraelske vojske premešten iz Gaze na područje na granici sa Libanom, kao i da su najviši generali odobrili "planove za severni front".

 Izraelski ratni avioni su dan nakon smrtonosnih eksplozija napali Liban sa više od 100 udara - uprkos pozivima na uzdržanost usred straha od velikog sukoba na Bliskom istoku.

Bombardovanje je označilo najintenzivniji udar Izraela na Liban u skoro godinu dana, dok su se svetski lideri okupljali u Parizu da hitno pozovu na deeskalaciju. Hezbolah je uzvratio granatiranjem Izraela, da bi potom bio izveden veliki napad na Bejrut - glavni grad Libana.

Meta ovog napada bio je Ibrahim Akil, jedan od vođa Hezbolaha, a Amerika je za informacije o njemu nudila sedam miliona dolara.

44.jpg
Shutterstock 

"Opasnost može da dođe do Evrope!"

Mortada je upozorio da je Hezbolah postao "strašna borbena snaga", rekavši da bi veliki rat u regionu mogao radikalizovati čitavu novu generaciju u Evropi.

- Suočavamo se sa svim rizicima sveopšteg regionalnog sukoba i to je ono što neumorno pokušavamo da izbegnemo. Nadajmo se da nećemo stići dotle, jer je ovo scenario sudnjeg dana za sve. Postoji mnogo opasnih aspekata za Bliski istok koji bi mogli da dođu do Evrope i šire - rekao je ambasador Mortada za "Tajms".

Intenzivno granatiranje usledio je nakon napada početkom nedelje, za koje su Liban i Hezbolah okrivili Izrael. Reč je o eksplozijama pejdžera i drugih komunikacionih uređaja boraca Hezbolaha, u kojima je ubijeno 37, a ranjeno oko 3.000 ljudi u Libanu.

Izraelski zvaničnici i vojska nisu se oglašavali po ovom pitanju, ali su poručili da su napadi na položaje Hezbolaha u Libanu "neophodni zbog zaštite".

izrael-iran.jpg
Shutterstock, JALAA MAREY / AFP / Profimedia 

U operaciji koja je izvedena u noći između četvrtka i petka, izraelska vojska je saopštila da su njeni avioni pogodili stotine višecevnih raketnih bacača u južnom Libanu. Napad je trajao satima.

Tri libanska bezbednosna izvora rekla su da su ovo najteži vazdušni udari od početka sukoba u oktobru prošle godine. Izraelska vojska je obećala da će nastaviti da napada Hezbolah.  

Lider Hezbolaha: Izrael je prešao sve crvene linije

Tim povodom se obratio i vođa Hezbolaha Hasan Nasralah, koji je poručio da su eksplozije pejdžera u utorak i sredu „prešle sve crvene linije“.

- Neprijatelj je otišao izvan svake kontrole, zakona i morala - rekao je on, dodajući da se napadi „mogu smatrati ratnim zločinima ili objavom rata“.

On je dalje priznao da je ova militantna grupa, koju su brojne zemlje proglasile terorističkom, pretrpela "neviđeni" udarac kada je eksplodiralo hiljade komunikacionih uređaja operativaca.

Opisujući napade kao "masakr" i mogući "čin rata", Nasralah je rekao da će se Izrael suočiti sa "teškom odmazdom i pravednom kaznom".

Dok je trajalo obraćanje Nasralaha, čuli su se izraelski ratni avioni kako razbijaju zvučnu barijeru iznad Bejruta.

Hezbolah, koji podržava Iran, saveznik je palestinske militantne grupe Hamas, koja je u žestokom ratu sa Izraelom nakon napada 7. oktobra.

Već skoro godinu dana fokus Izraela je na Gazi, ali su trupe takođe bile angažovane u skoro svakodnevnim sukobima sa militantima Hezbolaha duž severne granice.

shutterstock-2379472871.jpg
Shutterstock 

Počinje nova faza rata

Da se situacija na Bliskom istoku drastično menja nakon eksplozije pejdžera potvrdio je i izraelski ministar odbrane Joav Galant.

On je istakao da postoje „značajne mogućnosti, ali i veliki rizici“, dok Izrael ulazi u novu fazu rata.

- Ovo je nova faza u ratu, ima značajne mogućnosti, ali i velike rizike. Hezbolah se oseća gonjenim i redosled naših vojnih operacija će se nastaviti - rekao je Galant tokom sastanka sa najvišim zvaničnicima izraelske vojske (IDF) i drugim odbrambenim zvaničnicima.

- Naš cilj je da stanovnike severa bezbedno vratimo u njihove domove. Kako vreme bude prolazilo, Hezbolah će plaćati sve veću cenu. Istovremeno, mi ćemo nastaviti i sprovoditi napore da vratimo taoce i demontiramo Hamas - dodao je Galant.

profimedia0809236673.jpg
dts Nachrichtenagentur / imago stock&people / Profimedia Joav Galant

 Povratak stanovnika Izraela na sever obećao je i premijer Benjamin Netanjahu, koji je naglasio da je to sada jedan od fokusa vojske.

"Planovi za severni front su odobreni"

Neposredno nakon obraćanja Galanta i Netanjahua, izraelska vojska je saopštila da su zvanično odobreni planovi za severni front.

- Načelnik štaba IDF-a, general-potpukovnik Herci Halevi, nedavno je obavio procenu i odobrio borbene planove za severni front - objavila je vojska.

Sve ovo ukazuje na to da se na Bliskom istoku, konkretno na graničnom području između Izraela i Libana "nešto priprema". Zasad je nemoguće predvideti tačne planove izraelske vojske, imajući u vidu da potezi Benjamina Netanjahua često uspevaju da iznenade i najveće saveznike Izraela, poput Amerike.

screenshot-20231109-083059.jpg
X@manniefabian 

Izraelski mediji danima izveštavaju o "promenama unutar vojske", koje podrazumevaju premeštanje trupa iz Gaze na sever, što signalizuje da će doći do nekog vida okršaja sa Hezbolahom.

Mračni scenario već poznat Bliskom istoku

Gomilanje izraelskih trupa na granici sa Libanom je scenario koji Bliski istok dobro pamti. Prvi rat Izraela i Libana, koji je poznat i kao operacija "Mir za Galileju" dogodio se 1982. godine. Tada je Izrael izvršio kopnenu invaziju na Liban, kako bi "isterao pripadnike Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO)".

U ovom vojnom sukobu poginulo je oko 17.000 Arapa i nešto manje od 700 izraelskih vojnika. Konačno povlačenje izraelske vojske iz Libana dogodilo se tek 2000. godine.

Godina 1982. ključna je za razumevanje konflikta na Bliskom istoku, jer je upravo tada i nastala militantna grupa Hezbolah.

Drugi rat Izraela i Libana dogodio se 2006. godine, kada je došlo do niza sukoba na graničnom području. Sve je eskaliralo kada su pripadnici Hezbolaha upali u severni deo Izraela i oteli dva vojnika, zbog čega su snage Tel Aviva ponovo izvršile kopnenu invaziju na Liban.

Tada je poginulo 12 izraelskih vojnika i 12 civila, dok je njih 500 ranjeno. Kada je o Libanu reč, stradalo je devet boraca Hezbolaha ,11 pripadnika vojske Libana i 152 civila.

Kurir.rs/Blic/Preneo: P. P.

Izraelski ratni avioni su dan nakon smrtonosnih eksplozija napali Liban sa više od 100 udara - uprkos pozivima na uzdržanost usred straha od velikog sukoba na Bliskom istoku.