Radikalna i delom ekstremna AfD opet je na jednim pokrajinskim izborima uzela oko trideset odsto glasova – i to pre svega mladih birača. Stranka je daleko od vlasti, ali već utiče na oštriju politiku prema migrantima, piše Dojče vele.

Desničarska Alternativa za Nemačku (AfD), čiji se pojedini pokrajinski ogranci broje u ekstremističke, i na nedeljnim izborima u Brandenburgu ostvarila je odličan rezultat od 29,4 odsto osvojenih glasova.

Nije, doduše, u toj istočnoj pokrajini najjača, pošto su tamo vladajuće socijaldemokrate popularnog pokrajinskog premijera Ditmara Vojdkea osvojile procenat-dva više.

AfD ni u Brandenburgu nema šanse da formira vladajuću koaliciju pošto sve ostale partije odbijaju saradnju. Ali, i tamo su pojačali svoj rezultat za šest odsto u odnosu na prošle izbore, posebno privlačeći mlađe birače, piše Dojče vele.

Tokom kampanje, AfD je agresivno zagovarala masovna proterivanja migranata iz Nemačke. Mladima su se obraćali rasističkim video-zapisima i pesmama, a omladinski ogranak stranke aktivno je tražio podršku mladih birača.

Ogranak AfD-a u Brandenburgu smatra se posebno radikalnim, čak i unutar same stranke. Godinama ga pokrajinski Ured za zaštitu ustavnog poretka drži pod sumnjom za desničarski ekstremizam.

Njihov nosilac liste, Hans-Kristof Bernt, pre članstva u AfD-u bio je prvi čovek jednog neonacistički nastrojenog udruženja, te održava bliske kontakte s brojnim ekstremnim organizacijama.

AfD uspešna među mladima

U prvoj reakciji na izborni rezultat, Bernt je ovaj uspeh nazvao pobedom, posebno jer je AfD postala najjača politička snaga među mladim biračima.

„Ova podrška mladih dokazuje: Mi smo budućnost“, izjavio je vodeći kandidat na zabavi nakon izbora u glavnom gradu pokrajine Potsdamu.

U intervjuu za jedan ekstremno desničarski kanal na Jutjubu, Bernt je druge stranke nazvao blokom „koji je na putu u propast“.

Bernd Bauman, jedan od viđenijih poslanika AfD u Bundestagu, uspeh u Brandenburgu je opisao kao „mali etapu“ na putu ka velikoj pobedi.

Kako je rekao za javni servis ARD, njegova stranka već utiče na političku agendu u Nemačkoj iz opozicije. Bauman tumači da su Socijaldemokrate završile kao prve u Brandenburgu samo jer su navodno „u potpunosti preuzele ključnu temu koja se odnosi na politiku vraćanja na granicama“.

olaf-solc.jpg
EPA Filip SInger, AP Michael Probst 

Misli se tu na kontrole na svim nemačkim granicama od prošlog ponedeljka (16. septembar) sa ciljem da se odvrate ljudi koji nemaju pravo da traže azil u Nemačkoj.

Socijaldemokrate i opozicioni Demohrišćani su takođe pooštrili politiku u oblasti azila i migracija. Kako se smatra, glavni razlog su nanizani izborni uspesi AfD – odlično su prošli i na nedavnim izborima u druge dve istočne pokrajine, Tiringiji i Saksoniji

Brojne nevladine organizacije i udruženja koja se bave politikom azila kritikuju da će od takvih poteza na kraju najviše profitirati AfD.

Kontrole granica kao odgovor na uspehe AfD-a?

Početkom septembra nemačka ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer (SPD) naložila je „privremene“ kontrole na granicama.

Premda se kontrole sprovode tu i tamo – recimo, policija zaustavlja „sumnjiva“ vozila, a ne sva – Nemačku su kritikovale i druge evropske zemlje, tvrdeći da se tako praktično van snage stavlja Šengenski prostor, odnosno Evropa bez granica.

AfD se time ne zadovoljava već traži masovne deportacije migranata. Zvanično, stranka naglašava da tu cilja isključivo one kojima je odbijen zahtev za azil i koji su ionako obavezni da napuste zemlju.

No, vodeći članovi stranke povremeno daju rasističke izjave i o migrantima koji imaju nemačko državljanstvo.

Mnogo prašine se podiglo kad su novinari raskrinkali tajni sastanak u novembru prošle godine u Potsdamu gde su neonacisti, visokorangirani političari AfD i neki biznismeni raspravljali o takozvanoj „remigraciji“ – proterivanju imigranata čak i ako imaju nemački pasoš.

Jozef Šuster, predsednik Centralnog saveta Jevreja u Nemačkoj, zabrinut je zbog izbornih rezultata AfD-a, ali i nove stranke Savez Sara Vagenkneht (BSW) – levičarske stranke koja je pak tvrda u pitanjima migracije.

„Jačanje onih koji su na rubovima političkog spektra nije dobro za Nemačku“, rekao je Šuster.

„Ne smemo slegati ramenima kad skoro trećina birača ponovo želi da vidi destruktivnu političku stranku poput AfD-a na vlasti, a populističke snage poput Saveza Sare Vagenkneht osvoje dvocifren broj glasova.“

Kurir.rs/Dojče vele/Preneo: D. P.