Pošto su "crvene linije" koje je Rusija postavljala za upotrebu nuklearnog oružja u više navrata pređene od početka rata u Ukrajini, a atomskog odgovora nije bilo, predsednik Vladimir Putin je sada primoran da istraži novu preteću retoriku prema Zapadu.

To su za Vašington ocenili mahom neimenovani ruski zvaničnici i akademici sa kojima su razgovarali novinari američkog lista.

Navodi se da se u Kremlju sve više ističe priznanje da konstantne nuklearne pretnje koje stižu iz Rusije gube na moći.

- Bilo je previše nuklearnih pretnji. Već se vidi imunitet na takve izjave i one više ne plaše nikoga - kazao je ruski zvaničnik koji je insistirao na anonimnosti zbog osetljivosti teme.

Navodi se i mišljenje ruskog akademika blisko povezanog sa visokim diplomatskim krugovima u Moskvi koji je nuklearnu opciju ocenio kao "najmanje mogući" scenario i dodao da bi takva opcija sa vojnog gledišta "ne bi bila mnogo efikasna" i da bi zbog katastrofalnih posledica izazvala "nezadovoljstvo među ruskim partnerima na Globalnom jugu".

Za Vašington post su pored anonimnih sagovornika govorili i ruski stručnjaci predstavljeni imenom i prezimenom, pa je tako Tatjana Stanovaja, osnivač političke konsultantske firme "R-Politik" sa sedištem u Francuskoj, kazala da se nuklearna eskalacija smatra "najgorom opcijom za sve", uključujući i samog Putina.

Stanovaja je dodala da bi šef Kremlja takvu opciju razmotrio samo u slučaju da "oseti da postoji pretnja po opstanak Rusije u sadašnjem obliku".

Ruski analitičari i zvaničnici su naveli da je Moskva naizgled zadovoljna oklevanjem Vašingtona da Ukrajini dozvoli udare zapadnim oružjem duboko unutar Rusije i da Kremlj očekuje "veoma ograničen" opseg tih dejstava čak i ako Kijev dobije dozvolu od Amerike.

Lorens Fridmen, profesor ratnih studija na Kraljevskom koledžu u Londonu, kazao je da bi Moskva u teoriji mogla da na to odgovori operacijama sabotaža usmerenim na vojne ciljeve i drugu infrastrukturu na Zapadu, kao i da bi jedna od opcija Rusiji mogla da bude upotreba pomagača koji se bore protiv zapadnih intreresa širom sveta, poput jemenskih pobunjenika Huta.

x AP Alexander Kazakov.jpg
AP/Alexander Kazakov 

Vašington post je objavio i izjavu Sergeja Markova, kojeg je predstavio kao jastreba među političkim analitičarima povezanim sa Kremljom, koji je priznao da se u ruskim vojnim krugovima sve više uviđa neefikasnost nuklearnih pretnji.

- Rusija je razmazila Zapad, mi smo mnogo pričali o "crvenim linijama", a ništa nismo učinili. U nekom trenutku ćemo morati da eskaliramo situaciju u vezi sa tim - poručio je Markov.

On je naveo da bi Rusija mogla da zatvori ambasadu u Velikoj Britaniji i da čak demonstrira silu i napadne vazduhoplovne baze NATO u Poljskoj i Rumuniji u kojima se navodno nalaze ukrajinski borbeni avioni F-16.

profimedia0317196732.jpg
Profimedia 

Stanovaja je rekla da ne veruje u tu drugu mogućnost.

I Markov i Stanovaja su primetili da Donald Tramp, bivši američki predsednik i republikanski kandidat za Belu kuću, koristi pitanje potencijalne nuklearne eskalacije sa Kremljom u okviru predizborne kampanje.

trmup-epa-jim-lo-scalzo.jpg
EPA JIM LO SCALZO 

  Po mišljenju Markova Putin bi mogao da pojača pretnje uoči glasanja u SAD u novembru.

- Ukoliko Putin eskalira situaciju, onda će se Amerika uplašiti od nuklearnog rata i Tramp će pobediti - ocenio je Markov.

(Kurir.rs/The Kyiv Post/The Washington Post/Preveo i priredio: N. V.)