Reka Litani (Lavovska reka), koja se prostire u pravcu istok-zapad na jugu Libanapre skoro dve decenije trebalo je da obeležava krajnju tačku tampon zone između Hezbolaha i Izraela, a sada je od ključne važnosti za sprečavanje kopnene invazije Izraelskih odbrambenih snaga na teritoriju severnog suseda.

Skaj njuz navodi da je Izrael, u trenutku sve većih strahovanja od izbijanja šireg sukoba na Bliskom istoku, poručio da "neće imati drugog izbora" osim da pokrene trupe ukoliko Hezbolah, islamistička organizacija iz Libana koja ima podršku Irana, ne povuče borce severno od reke Litani.

Britanska televizija podseća da je u vazdušnim udarima IDF na Liban, koji su počeli u ponedeljak, do sada stradalo najmanje 564 osoba, uključujući 50 dece i 94 žene.

Ovi napadi su usledili nakon što su pripadnicima Hezbolaha, koji ima jak uticaj u Libanu, tokom dva dana eksplodirali pejdžeri i voki-toki uređaji, za šta je okrivljen Izrael.

Deni Danon, izraelski ambasador u UN, kazao je da njegova zemlja ne želi širenje sukoba, ali da neće dozvoliti Hezbolahu da nastavi sa provokacijama, istovremeno optuživši islamističku organizaciju za kršenje međunarodnog prava.

- Ukoliko se Hezbolah, putem diplomatskih napora, ne povuče sa naše granice i vrati se na područje severno od reke Litani, Israel neće imati drugog izbora nego da iskoristi sva sredstva na koja polaže pravo kako bismo zaštitili naše građane i omogućili evakuisanim osobama na severu (Izraela) da se vrate svojim kućama - rekao je Danon.

profimedia-0493257815.jpg
JOSEPH EID / AFP / Profimedia Reka Litani u Libanu

Litani je najduža reka u Libanu, koja od izvora do Sredozemnog mora teče 177 kilometara i važna je i za poljoprivredu i kao izvor pijaće vode.

Ono što je još bitnije jeste da se ona prostire skoro paralelno s izraelskom granicom i zbog toga je bila od ključne važnosti za zaključivanje prekida vatre između Izraela i Hezbolaha kojim je 2006. okončan njhov tadašnji rat.

Prema Rezoluciji 1701 Saveta bezbednosti UN IDF je trebalo da se povuče sa libanske teritorije na koju su ušli nakon upada Hezbolaha u Izrael, a zauzvat je islamistička organizacija imala obavezu da se povuče severno od reke Litani, pri čemu bi trupe UN i libanska vojska kontrolisale mir na potezu između Lavovske reke i Plave linije, odnosno granice Izraela i Libana koju su utvrdile UN u maju 2000. godine.

shutterstock_2481090127.jpg
Shutterstock 

Prekid vatre jeste stupio na snagu par dana nakon usvajanja rezolucija, izraelske vojska se povukla iza Plave linije, ali su Hezbolah i druge naoružane grupe ostale na teritoriji između nje i reke Litani.

Turska agencija Anadolija navodi da najveće rastojanje između granice i reke Litani iznosi 28 kilometara u centralnom delu Plave linije, a najmanje šest kilometara u najistočnijem delu.

collage321 copy.jpg
Shutterstock, AP/Hussein Malla 

Područje južno od reke Litani do granice ima oko 850 kvadratnih kilometara i oko 200.00 stanovnika, od kojih su 75 odsto šiitski muslimani, a ostalih 25 odsto čine sunitski muslimani, Druzi i hrišćani.

Tako velika šiitska populacija glavni je argument njihovog zaštitnika Hezbolaha za to zašto je ostao na tom području.

(Kurir.rs/Sky News/Anadolu Agency/Preveo i priredio: N. V.)

 Bonus video: 

Kurir televizija "U našim telefonima se nalaze tri od pet elemenata eksploziva!" Kako je došlo do tragedije zbog Hezbolahovih pejdžera? Kočović: Operacija možda trajala godinama