General Kristofer Kavoli, vrhovni komandant savezničkih snaga NATO-a u Evropi, uveren je da će, bez obzira na to kako završi rat u Ukrajini, ruska vojska biti jača nego danas.

Upozorio je da će, uprkos velikim žrtvama u ratu s Ukrajinom, ruska vojska postati smrtonosni neprijatelj za NATO. "Na kraju rata u Ukrajini, kako god to izgledalo, ruska vojska biće jača nego danas", izjavio je Kavoli u razgovoru za Špigel.

"Ruske oružane snage uče, usavršavaju se, primenjuju iskustvo stečeno u ratu", naglasio je. Pozvao je NATO da se brzo pripremi za ovu pretnju jer će Rusija biti neprijatelj s ozbiljnim vojnim potencijalom i "jasnim namerama".

"Zato moramo biti spremni i trebaju nam oružane snage koje to mogu da izdrže", napomenuo je. Smatra da se novi odbrambeni planovi, kao i povećane obaveze za pojedine članice NATO-a koje iz njih proizlaze, trebaju brzo sprovoditi.

"Kad kažem brzo, mislim da moramo biti brži od Rusa", objasnio je.

Šef nemačkih obaveštajaca: Mi smo u sukobu s Rusijom

Ovaj istup dolazi samo nekoliko dana nakon što je Bruno Kal, šef nemačke spoljne obaveštajne službe, saopštio da će Rusija do kraja decenije steći sposobnost da pokrene napad na NATO. "Najkasnije do kraja ove decenije ruske snage će moći da napadnu NATO", izjavio je Kal tokom saslušanja u parlamentarnom odboru Bundestaga.

ssshutterstock-1985452346.jpg
Shutterstock 

"Kremlj gleda na Saveznu Republiku Nemačku kao na neprijatelja", objasnio je istaknuvši da je Nemačka druga najveća zemlja koja podupire Ukrajinu.

"Mi smo u sukobu s Rusijom", naveo je. Kal tvrdi da je ruski predsednik Vladimir Putin zabrinut ne samo zbog Ukrajine nego i zbog "stvaranja novog svetskog poretka", a ruske obaveštajne službe sve više koriste sva svoja sredstva "bez imalo griže savesti".

"Dalja eskalacija situacije je sve samo ne neverovatna", rekao je Kal i dodao da političari moraju nemačkim bezbednosnim službama osigurati sredstva i ovlašćenja da se suprotstave tim opasnostima.

Poljski predsednik: Zvona za uzbunu zvone
Poljski predsednik Andrzej Duda izneo je još alarmantnije predviđanje obrazlažući predlog o povećanju potrebnog praga za izdvajanja za odbranu NATO-a s 2 na 3% BDP-a.

"S moje tačke gledišta, to je pitanje zdravog razuma. Pristižu novi izveštaji, a nedavno sam video i jedan koji kaže da će Putin uskoro, možda već 2026. ili 2027. godine, prilagođavanjem svoje ekonomije ratu imati takvu vojnu moć da će moći da napadne NATO", rekao je Duda.

"Zvona za uzbunu zvone. Imamo dve ili tri godine u kojima možemo povećati svoje napore, skladištiti municiju i proizvoditi oružje kako bismo maksimalno povećali evropsku bezbednost, pripremiti se i osigurati da se invazija ne dogodi", dodao je.

"Ova ruska agresija mora se zaustaviti po svaku cenu. Ako se ne zaustavi, preliće se, a onda, bojim se da američki novac neće biti dovoljan da zaustavi Rusiju: ​​američki vojnici će morati da uskoče, a to niko ne želi", naglasio je.

Rusi napreduju na bojnom polju
Od početka invazije u februaru 2022. ruske snage su u septembru ove godine najbrže napredovale na frontu. Poslednjih nedelja ruske snage okružile su niz gradova u Donjecku i onda polako stezale obruč, sve dok nisu prisilile ukrajinske snage na povlačenje.

Rusija trenutno kontrolipe oko 80 posto Donbasa i napreduje zapadno uzduž 100 km od 1200 km dugog bojnog polja kod taktički važnih središta Pokrovska i Kurahove.

Putin je sredinom septembra naredio povećanje redovne veličine ruske vojske za 180.000 vojnika na 1.5 miliona vojnika, što je bio treći put da je povećao broj vojnika otkako je pokrenuo invaziju punog opsega u februaru 2022. Prethodna dva puta broj vojnika povećan je za 137.000, odnosno 170.000.

Osim toga, Rusija je mobilizovala preko 300.000 vojnika u septembru i oktobru 2022. godine.

Kremlj je saopštio da zasad nije planirana nova mobilizacija te da je ideja da se i dalje oslanjaju na dobrovoljce koji se prijavljuju za borbu u Ukrajini zbog unosnih ugovora.

Kurir.rs/Index/Preneo: D. P.