Kontinuirano višegodišnje smanjenje broja trupa i naoružanja, kao i pogrešne logističke i proizvodne procene, izazvali su toliki pad nivoa borbene gotovosti NATOposlednjih decenija da evropske zemlje verovatno neće moći da odbiju moguću invaziju ruske vojske bez pomoći SAD.

Jednostavno rečeno, NATO snage u Evropi pretvorile su se u "Potemkinovu armiju", glasi srž Blumbergove analize opasnih problema unutar najjače vojne koalicije na svetu.

Gotovo identično upozorenje prošle nedelje izdao je general Kristofer Kavoli, vrhovni komandant savezničkih snaga NATO u Evropi, koji je u intervjuu za Špigel ocenio da će, uprkos velikim žrtvama u ratu sa Ukrajinom, ruska vojska postati smrtonosni neprijatelj za NATO.

xxxx-epa-stephanie-lecocq2.jpg
EPA/STEPHANIE LECOCQ 

- Na kraju rata u Ukrajini, kako god to izgledalo, ruska vojska će biti jača nego danas - rekao je Kavoli. Sličnu tezu izneo je i Bruno Kal, šef nemačke spoljne obaveštajne službe, po čijem mišljenju će Rusija do kraja decenije steći sposobnost da izvrši napad na NATO.

- Najkasnije do kraja ove decenije, ruske snage će moći da napadnu NATO - rekao je Kal tokom saslušanja u parlamentarnom odboru Bundestaga.

Brojevi svedoče o problemima. Francuska, koja je uz Veliku Britaniju najdominantnija vojna sila u Evropi, smanjila je svoje oružane snage za 56 odsto između 1990. i 2024. godine. Francuska vojska sada broji 203.850 vojnika. Britanska vlada takođe nastavlja da smanjuje veličinu vojske i planira da je do 2025. godine dovede na 73.000 vojnika, što će biti najniži nivo od Napoleonovih ratova. A za Nemačku bi raspoređivanje brigade od nekoliko hiljada vojnika u baltičkom regionu već bilo značajno dostignuće.

Francuskoj će, kako je objasnio načelnik tamošnje vojske Pjer Šil, trebati mesec dana da mobiliše 20 hiljada vojnika, dok će Britaniji, prema rečima Metjua Savila, zaposlenog u Kraljevskom udruženom institutu za odbrambene studije, isto toliko vreme za sastavljanje divizije od 20 do 30 hiljada ljudi. Poređenja radi, samo u američkim snagama za specijalne operacije ima 70.000 vojnika, a američki kontingent u Evropi broji oko 80.000 ljudi.

shutterstock-716351914.jpg
Shutterstock 

Pomenuti nedostatak vojnog osoblja postao je jedan od glavnih problema evropskih članica NATO u iščekivanju mogućeg sukoba sa ruskom vojskom. Ulazak Švedske i Finske u NATO je omogućio da se delimično nadoknadi nedostatak obučenih ljudi u snagama alijanse, ali problem regrutacije i dalje postoji zbog negativnog imidža vojske i nevoljnosti mladića u Evropi da se obavežu na vojne karijere.

U Britaniji, nedostatak osoblja u mornarici već uzrokuje nedostatak osoblja na brodovima. Kao rezultat toga, neki brodovi moraju biti povučeni, a britanska vlada je ove godine povukla iz upotrebe dve od 11 fregata Kraljevske mornarice jer nema ko da služi na njima.

Drugi problem vezan za stanje NATO trupa tiče se vojnih budžeta. Od raspada SSSR-a i završetka Hladnog rata, evropske vlade su decenijama preusmeravale sredstva iz vojnih budžeta na socijalne reforme jer se smatralo da više nikada neće biti ratova. Prema američkim stručnjacima koje citira Blumberg, to je dovelo do toga da su se evropske snage NATO-a pretvorile u "Potemkinovu armiju". Iako su se članice NATO-a 2014. složile da povećaju potrošnju na vojno-industrijski kompleks na dva odsto svog BDP-a do 2024. godine, do prošle godine je samo deset od 32 članice alijanse ispunilo taj uslov. Ove godine njihov broj je porastao na 23, ali to je ipak premalo.

Dodatni problem predstavlja nedostatak jedinstvenih standarda za oružje i municiju. Nedavno se saznalo da se u udruženom nemačko-holandskom korpusu holandska standardna municija 155 mm ne može koristiti u nemačkim haubicama i obrnuto.

Podsetimo se i da je u februaru Donald Tramp zapretio da će, ukoliko dođe na vlast, lišiti američke vojne zaštite zemlje NATO koje još nisu povećale vojnu potrošnju na dva odsto BDP-a. Potom je dodao da će dozvoliti Rusiji da "radi šta god želi" sa zemljama koje ne ispunjavaju svoje obaveze iz Severnoatlantskog pakta. Sa potrebom jačanja vojske slažu se i mnogi evropski političari.

rusija-iranski-dron.jpg
Youtube/Ananda Yudha Pratama/Ministarstvo odbrane Ruske Federacije 

- Ako želimo da se osećamo bezbedno, Evropa mora da postane politička i vojna sila - rekao je poljski premijer Donald Tusk u aprilu 2024.

Ali nedostatak podmornica i nosača aviona sprečava evropske vojske da samostalno transportuju neophodne projektile i avione bez podrške SAD. Francuska trenutno ima samo jedan nosač aviona koji može da nosi do 30 lovaca Rafal, Britanija ima dva nosača aviona kapaciteta do 48 lovaca F-35, a sa druge strane, SAD čak deset klase Nimic nosača aviona i svaki može da nosi do 69 aviona .

Prema autorima Blumberga, postizanje prednosti nad Rusijom u slučaju direktnog sukoba neće biti moguće bez nadmoći u vazduhu, a od svih zemalja NATO-a, jedino SAD imaju oružje i transport neophodno za uništavanje ruskih PVO sistema. .

Ekspert Kraljevskog ujedinjenog instituta za odbrambene studije Džastin Bronk, pozivajući se na Zajedničku vazdušnu komandu NATO-a, kao glavnu slabost Alijanse nazvao je nedostatak naoružanja i tehnologije za efikasno suprotstavljanje Rusiji u vazduhu. Zaključak se nameće sam po sebi – u dogledno vreme evropske članice NATO-a teško da će moći dramatično da povećaju spremnost za potencijalni sukob sa Rusijom bez podrške SAD.

(Kurir.rs/Jutarnji list/Preneo: Đ. M.)

 BONUS VIDEO

Kurir televizija "Zbog KiM smo trpeli NATO agresiju!" Da li Beograd treba da napusti pregovore sa Prištinom? Koprivica tvrdi: Formiranje Zajednice srpskih opština nije rešenje!