Slušaj vest

Na sigurnosnoj konferenciji u Minhenu obratio se Trampov potpredsednik Džej Di Vens.

Džej Di Vens u Minhenu Foto: EPA Ronald Wittek

On je najpre komentarisao jučerašnji napad u Minhenu u kojem je povređeno više od 30 ljudi. Uprkos šoku koji je zadesio grad, Vens je pohvalio gostoljubivost građana Minhena.

- Oduševljen sam gostoprimstvom ovog grada, iako su ljudi još uvek u šoku - rekao je Vens, dodavši da je administracija predsednika Trampa "uz njih".

Publika je njegove reči nagradila aplauzom.

- Pretnja koja me najviše brine kada je reč o Evropi nije Rusija, nije Kina, nije nijedan spoljni akter. Ono što me brine je pretnja iznutra - povlačenje Evrope od nekih svojih temeljnih vrednosti, vrednosti koje deli sa Sjedinjenim Američkim Državama - rekao je američki potpredsednik..

- Nije jasno šta se dogodilo s pobjednicima Hladnog rata - rekao je, navodeći primer Brisela, koji je, kako tvrdi, "ugasio društvene mreže tokom građanskih nemira".

- Sloboda govora se, bojim se, povlači - poručio je Vens učesnicima konferencije.

- Moramo činiti više od samog govora o demokratskim vrednostima - moramo da ih živimo - rekao je Vens.

Zatim je istakao da dolazi na konferenciju s ponudom.

- U gradu je novi šerif - rekao je, referirajući se na predsednika Donalda Trampa.

- Možda se ne slažemo s nemačkim stavovima, ali borićemo se za vaše pravo da ih iznesete - rekao je Vens, dodavši kako očekuje da će teme poput odbrambenih proračuna dominirati konferencijom u nadolazećim danima.

Podstakao je evropske zemlje da preuzmu "veću ulogu" u budućnosti kontinenta.

- Postaje sve nejasnije protiv čega se Evropa brani - rekao je Vens.

- Koja je pozitivna vizija koja pokreće ovaj sigurnosni sporazum? Duboko verujem da nema sigurnosti ako se bojite glasova i mišljenja vlastitog naroda - rekao je Vens.

Vens se osvrnuo i na temu migracija, koja je visoko na listi prioriteta Trampove administracije.

- Evropa ulazi u krizu koju je sama proizvela - rekao je Vens, naglašavajući važnost jasnih politika migracija.

- Ako se bojite vlastitog naroda, Amerika vam tu ne može pomoći. Demokratski mandat ne možete osvojiti cenzurisanjem svojih protivnika ili njihovim zatvaranjem - dodao je.

Nazvao je migraciju najhitnijim pitanjem današnjice i istakao da je stopa migracija u nekoliko zemalja dosegnula "istorijski visok nivo". Prema njegovim rečima, to je rezultat niza svesnih odluka koje su političari širom Evrope i sveta donosili tokom poslednje decenije.

Svoj relativno kratak govor Vens je zaključio u ironičnom tonu, upoređujući uticaj na demokratiju dve poznate osobe.

- Ako američka demokratija može preživeti deset godina kritikovanja od strane klimatske aktivistkinje Grete Tunberg, onda Evropa može preživeti nekoliko meseci Ilona Maska - rekao je Vens.

(Kurir.rs/Index.hr)