Slušaj vest

U glavnom gradu Saudijske Arabije, Rijadu, delegacije SAD i Rusije, predvođene američkim državnim sekretarom Markom Rubiom i ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovom, posle višesatnih pregovora, postigle dogovor koji se tiče dalje međusobne saradnje, ali i napora ka okončanju rusko-ukrajinskog rata.

Evo šta je dogovoreno u Rijadu i šta sledi:

1. Obnova diplomatskih odnosa

Sergej Lavrov je nakon razgovora u Rijadu rekao da su strane postigle dogovor o ubrzanju imenovanja novih ambasadora.

On je dodao da će se visoke diplomate Rusije i SAD uskoro sastati kako bi razgovarali o "uklanjanju veštačkih prepreka za rad američkih i ruskih ambasada i drugih misija".

Državni sekretar SAD Marko Rubio je naglasio da je nemoguće postići mirovni sporazum za Ukrajinu bez diplomatskog angažmana.

"Neću pregovarati niti pričati o svim elementima poremećaja u našim diplomatskim odnosima. Ali kraj sukoba ne može se desiti ako ne uspostavimo bar neku normalnost u radu naših diplomatskih misija u Moskvi i Vašingtonu", rekao je Rubio.

- Foto: AP Evelyn Hockstein

2. Imenovanje timova koji će pregovarati o miru

Rusija i SAD su se dogovorile da formiraju radne grupe na visokom nivou kako bi započele istraživanje mogućnosti za pregovaračko rešenje sukoba. Nije odmah bilo jasno kada će se ti timovi prvi put sastati, ali obe strane su navele da će to biti uskoro - prenosi agencija Asošiejted pres.

Majk Volc, Trampov savetnik za nacionalnu bezbednost rekao je da će pitanja teritorije i bezbednosnih garancija biti deo razgovora.

Rubio je dodao da će tim stručnjaka početi da razgovara s ruskom stranom o "parametrima kako bi kraj ovog sukoba mogao da izgleda".

Lavrov je rekao da Moskva neće prihvatiti trupe iz zemalja članica NATO, ponavljajući stav da ukrajinske težnje za pridruživanjem paktu predstavljaju veliki bezbednosni problem.

"Objasnili smo da raspoređivanje trupa iz NATO zemalja, čak i ako su pod zastavom EU ili kao nacionalne snage, neće promeniti ništa i da će za nas to biti potpuno neprihvatljivo", rekao je Lavrov.

3. Učešće Ukrajine i Evrope u pregovorima

Ni Ukrajina ni evropske zemlje nisu bile pozvane na sastanak u Rijadu, ali američki zvaničnici su naglasili da ne planiraju da ih isključe iz mirovnih pregovora ukoliko do njih dođe.

"Niko ovde nije stavljen po strani. Naravno, biće angažovanja i konsultacija s Ukrajinom, našim partnerima u Evropi i drugima. Ali, u krajnjoj liniji, ruska strana je neophodna za ovaj proces", rekao je Rubio.

Volc je dodao: "Ako planirate da dovedete obe strane za pregovarački sto, morate razgovarati s obe strane... Apsolutno razgovaramo sa svima."

Naglasio je da je Tramp prošle nedelje razgovarao s ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim odmah nakon razgovora s Putinom, kao i da su potpredsednik SAD Džej Di Vens i Rubio u petak u Nemačkoj razgovarali sa Zelenskim.

Ipak, Zelenski je bio vidno nezadovoljan isključenjem iz sastanka i odložio planiranu posetu Saudijskoj Arabiji kako bi izbegao bilo kakvu povezanost njegove posete s ovim pregovorima.

4. Rad na ekonomskim prilikama i saradnja na geopolitičkim interesima

Rusija i SAD su se dogovorili da će se razmotriti mogućnosti za dalju geopolitičku i ekonomsku saradnju koja bi mogla da proizađe iz okončanja sukoba u Ukrajini.

Šef Ruskog fonda za direktne investicije Kiril Dmitrijev rekao je da bi SAD i Rusija trebalo da razviju zajedničke energetske projekte.

Rubio je dodao da bi eventualni kraj rata u Ukrajini mogao otvoriti "neverovatne prilike" za poboljšanje odnosa između SAD i Rusije.

"Potrebni su nam zajednički projekti, uključujući i Arktik i druge regione", rekao je on.

Ukoliko strane uspeju da pregovaraju o okončanju sukoba u Ukrajini, rekao je Rubio, to bi moglo da otvori „neverovatne mogućnosti“ za partnerstvo sa Rusima po pitanjima koja će, kako se nada, biti dobra za svet i koja će "unaprediti odnose na duge staze".

5. Nastavak dijaloga

Obe strane su se složile da će nastaviti dijalog i angažman u daljim razgovorima.

Lavrov je sastanak nazvao "veoma korisnim" i rekao da će Moskva nastojati da imenuje specijalnog izaslanika što je pre moguće.

"Imam svaki razlog da verujem da i američka strana razume našu poziciju", rekao je Lavrov.

Rubio je novinarima nakon sastanka rekao da su razgovori "prvi korak na dugom i teškom putu" prema okončanju rata u Ukrajini i da su se delegacije SAD-a i Rusije tokom razgovora složile oko principa dijaloga.

"Sve je moglo da se reši lako"

Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da su pregovori SAD i Rusije u Rijadu bili vrlo dobri i da je posle njih postao mnogo uvereniji u
ostvarivost dogovora za rešavanje sukoba u Ukrajini.

Tramp je rekao da su pregovori bili veoma dobri i da Rusija želi nešto da uradi, objasnivši da je spreman da razmotri slanje mirovnjaka SAD u Ukrajinu. 

Dodao je i da nije protiv toga da evropski vojnici budu poslati u Ukrajinu. Tramp je naveo da je razočaran stavom Ukrajine po pitanju sukoba sa Rusijom.

"Imali su tri godine da sednu za pregovarački sto. Ovo je moglo da se reši veoma lako",  podsetio je Tramp i dodao da je sukob u Ukrajini bilo moguće rešiti bez gubitka teritorija, čak i sa osrednjim pregovaračem još pre nekoliko godina.

Mogao sam da sklopim dogovor za Ukrajinu koji bi im dao skoro svu teritoriju. Nijedan narod ne bi bio ubijen i nijedan grad ne bi bio srušen rekao je on.

Predsednik SAD  je takođe podržao potrebu održavanja izbora u Ukrajini.

Putinovi uslovi za mir

1. Rusija je spremna za prekid vatre u svakom trenutku ako ukrajinska vojska napusti Donjecku i Lugansku narodnu republiku, kao i Zaporošku i Hersonsku oblast. Tome treba pridodati i Kursku oblast koju su Ukrajinci napali u avgustu prošle godine.

2. Ukrajina mora da odustane od ulaska u NATO

3. U međunarodnim dogovorima novi ruski regioni moraju biti
priznati kao teritorija Rusije

4. Sve sankcije protiv Rusije moraju biti ukinute

5. Rusija nije zainteresovana za zamrzavanje konflikta već za dugoročno rešenje

6. U Ukrajini treba da prestane napad na Ukrajinsku pravoslavnu crkvu i na ruski jezik.

7. Ukrajina treba da proglasi neutralnost i odrekne se ulaska u NATO

8. Ukrajini bi se obećao ulazak u EU do 2030. godine

9. Evropa bi trebala da preuzme obavezu obnavljanja Ukrajine posle rata Ukrajina bi se obavezala da vojnim putem neće pokušavati da vrati teritorije Donjecke i Luganske narodne republike kao i Zaporoške i Hersonske oblasti. Suverenitet Rusije na tim oblastima Kijev ne bi službeno priznavao Ukrajina ne bi smanjiila armiju, a SAD bi joj pomogao da je modernizuje

10. U Ukrajini se moraju održati izbori na kojima bi se dozvolilo da učestvuju i partije koje se zalažu za saradnju sa Rusijom

Kurir.rs/Dimitrije Petrović