Slušaj vest

U novom geopolitičkom kontekstu pred Evropom su dva puta kojima može krenuti - nastaviti kao dosad ili iskoristiti trenutak i mobilizovati velike resurse koje ima za odbranu demokratije, istakla je predsednica EK Ursula fon der Lajen u pismu čelnicima država članica EU.

- Pred nama su dva moguća puta. Prvi se sastoji da kroz ovo razdoblje prođemo usvajajući menadžerski pristup koji nam omogućava da delujemo na situaciju na terenu, u Ukrajini ili drugde, fragmentarno ili postupno - napisala je Fon der Lajen čelnicima EU uoči vanrednog samita, koji će se održati u četvrtak, a isključivo je posvećen evropskoj odbrani i podršci Ukrajini.

- Drugi je da iskoristimo priliku, da mobilizujemo velike resurse koje Evropa ima, da prizovemo svoj kolektivni duh za odbranu demokratije. Verujem da je ova druga opcija naš jedini izbor. To je na, kraju krajeva, naša svrha - kaže se u pismu.

Predsednica Komisije kaže da je za drugu opciju potrebno osloboditi evropski industrijski i proizvodni kapacitet i usmeriti ga na sigurnost.

"Sigurnost je ono na čemu počiva naš prosperitet i od čega zavisi naša sloboda. Zato moramo uspostaviti snagu odvraćanja protiv onih koji pokušavaju da nam nanesu štetu", stoji u pismu.

Predsednica Komisije navodi da je "Evropa vrlo zahvalna" Sjedinjenim Državama na podršci i ulozi koju su decenijama imali za njenu sigurnost.

"Kao predsednici Komisije, snažni odnosi sa Sjedinjenim Državama jedan su od mojih glavnih ciljeva, bilateralno i kroz grupu G7", ističe i dodaje da se kontekst u kojem se danas nalazimo radikalno i drastično menja.

"Temelji na kojima je izgrađen ceo posleratni evropski politički i ekonomski poredak uzdrman je do srži. A kad je evropski poredak uzdrman, istorija nas uči da celi međunarodni sistem može biti destabilizovan", stoji u pismu Fon der Lajen.

Predsednica Komisije u svom pismu čelnicima država članica iznela je plan za naoružavanje Evrope u pet tačaka, koji bi mogao mobilizovati blizu 800 milijardi evra.

Najveći deo od tog iznosa, oko 650 milijardi evra, osigurale bi države članice iz svojih proračuna, a preostalih 150 milijardi osiguralo bi se zajedničkim zaduživanjem.

(Kurir.rs/Index.hr)