Slušaj vest

To je objavila finska vlada.

Poljska i baltičke zemlje Estonija, Letonija i Litvanija prošli mesec su najavile povlačenje iz Otavske konvencije iz 1997. zbog pretnje koju za njih i Evropu predstavlja susedna Rusija.

Finska, koja čuva najdužu granicu NATO-a s Rusijom, napuštanjem sporazuma mogla bi ponovno da počne da osigurava zalihe nagaznih mina kako bi joj po potrebi bile dostupne.

Finska vojska Foto: Shutterstock, Profimedia

Na konferenciji za novinare premijer Peteri Orpo rekao je da zasad nema neposredne vojne pretnje toj nordijskoj naciji, ali da Rusija dugoročno predstavlja opasnost za celu Evropu.

"Povlačenje iz Otavske konvencije omogućiće nam da se na sveobuhvatniji i svestraniji način pripremimo za promene u aktualnom bezbednosnom okruženju", rekao je.

Vojne vežbe NATO u Finskoj u novembru 2024. Foto: Shutterstock, JONATHAN NACKSTRAND / AFP / Profimedia, JONATHAN NACKSTRAND / AFP / Profimedia

Dodao je da će Finska izdvajati dodatne tri milijarde evra za odbranu podižući nivo vojne potrošnje s 2.41 posto u 2024. na tri posto bruto domaćeg proizvoda do 2029. godine.

"Ovo je deo finskog doprinosa Evropi koja preuzima veću odgovornost za vlastitu odbranu", napisao je na X-u finski predsednik Aleksander Stub.

Ostaje da se vidi kako će Moskva reagovati na ovo, a mediji širom sveta vest prenose uz naslov "Finska se priprema za rat sa Rusijom".

Finska se NATO-u pridružila 2023. u sklopu političkog zaokreta nakon više decenija neutralnosti.

Taj je preokret izazvala ruska invazija na Ukrajinu, što je rezultiralo ruskom pretnjom "kontramerama".

Kurir.rs/Index/Preneo: D. P.