Slušaj vest

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski priznao je u sredu da su mirovni pregovori u Londonu bili obeleženi "emocijama" i obećao da će se Ukrajina držati svog ustava, što je prikrivena aluzija na kritike SAD na njegov stav da Kijev nikada ne bi mogao da prizna rusku kontrolu nad poluostrvom Krim.

"Emocije su bile na vrhuncu. Ali dobro je što se pet zemalja sastalo kako bi približili mir", napisao je Zelenski na "X" nakon razgovora. "Američka strana je podelila svoju viziju. Ukrajina i drugi Evropljani su predstavili svoju. I nadamo se da će upravo takav zajednički rad dovesti do trajnog mira".

Rat u Ukrajini Foto: Ministarstvo Odbrane Ruske Federacije

Razgovori u Londonu u sredu između američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika o okončanju ruskog rata u Ukrajini smanjeni su nakon što je američki državni sekretar Marko Rubio iznenada otkazao svoj put u Britaniju. Mnogi analitičari smatraju da se od Ukrajine užurbano traži da prihvati gubitak teritorije. Novi američki plan nije mirovni plan, piše britanski Telegraf. Urednik i analitičar Kon Koflin tvrdi da je to više podsticaj za nastavak rata.

Predlog američkog predsednika Donalda Trampa u sedam tačaka za okončanje sukoba u Ukrajini može biti mnogo stvari, ali svakako nije mirovni plan. To je plan za dalji rat. Predaja, kapitulacija, izdaja, popuštanje, napuštanje. Ovo su reči koje bolje opisuju sramni predlog mirovnog sporazuma koji Trampova administracija trenutno promoviše širom Evrope. Umesto da pokušaju da se pozabave osnovnim uzrocima sukoba - naime, ničim izazvanom invazijom Rusije na suverenu državu - Tramp i njegove kolege su došli do perverznog zaključka da je najbolji način da se postigne mir u Ukrajini da se nagradi ruski predsednik Vladimir Putin za njegov čin vojne agresije, piše britanski Telegraf.

Vladimir Putin Foto: AP Alexander Zemlianichenko

Čini se da je to suština termina predstavljenih u dokumentu na jednoj stranici koji je juče uručen zapadnim diplomatama na sastanku u Londonu. Predlog omogućava Putinu da zadrži skoro svu ukrajinsku teritoriju koju je zauzeo od početka njegove invazije na Ukrajinu 2014. godine, dok Ukrajincima - koji su verovatno nevina strana u sukobu - ne nudi gotovo ništa zauzvrat. Ubedljivo najnečuveniji predlog u ovom planu, koji je Tramp nazvao svojom "konačnom ponudom", jeste da, u zamenu za prekid ruskih neprijateljstava duž trenutnih linija fronta, Vašington pristane na pravno priznanje ruske kontrole nad Krimom. Osim toga, Rusija će uživati de fakto priznanje od strane Vašingtona za svu teritoriju na istoku Ukrajine koju je Moskva zauzela, okupirala i nezakonito anektirala tokom protekle decenije.

Ovi ustupci ne samo da nagrađuju Putinov decenijski vojni napor da uništi ukrajinsku nezavisnost - one predstavljaju jasno kršenje jednog od ključnih stubova posleratnog međunarodnog poretka, koji nalaže da je suvereni integritet svake nacije nepovrediv.

Ako je Rusiji dozvoljeno da gazi takav fundamentalni princip međunarodnog prava, šta će onda sprečiti Kinu da zauzme Tajvan ili Argentinu da zauzme Foklandska ostrva? Daleko od toga da bude recept za budući mir, Trampova kapitulacija Moskvi postavlja temelje za buduće sukobe.

Drugi aspekti Trampovog takozvanog "mirovnog sporazuma" podjednako su neukusni za svakoga ko podržava princip odbrane ukrajinskog suvereniteta od ruske agresije. Pored zahteva od Kijeva da preda svoju teritoriju, sporazum zahteva od Kijeva da odustane od svojih težnji da se pridruži NATO alijansi. Zauzvrat, ad hoc grupa evropskih zemalja - bez sumnje referenca na "koaliciju voljnih" Kira Starmera - će se obavezati da će pružiti "snažne bezbednosne garancije“ kako bi zaštitila Ukrajinu od budućih akata ruske agresije.

Pošto Trampov sporazum ne pominje pružanje američke vojne podrške takvim snagama – jedan od Starmerovih ključnih zahteva – predlog se već čini mrtvim. Tramp takođe nudi Putinu neke važne podsticaje za pristanak na sporazum, kao što je ukidanje američkih sankcija koje su na snazi od 2014. i nudi buduću ekonomsku saradnju u energetskom i industrijskom sektoru.

Gotovo je neverovatno da bi Tramp, koji je preuzeo dužnost obećavajući da će okončati sukob u Ukrajini za "24 sata", mogao da proizvede dokument koji ne samo da ima duboke nedostatke, već predstavlja i tako jasnu pretnju svetskom miru. Stiv Vitkof, Trampov specijalni izaslanik, očigledno je napravio ovu parodiju na mirovni sporazum posle četiri sata razgovora sa Putinom u Moskvi prošle nedelje. Sudeći po konačnom ishodu, najblaži stav o naporima američkog izaslanika je da je on jednostavno rušio diktat ruskog lidera.

Putin će sigurno tvrditi da ovaj sporazum - ako ga prihvati - opravdava njegovo ratno huškanje u Ukrajini, koje je već odnelo stotine hiljada života i ostavilo velike delove Ukrajine nenastanjivim. Što je još važnije, to će omogućiti iscrpljenoj i izmučenoj ruskoj vojsci da se pregrupiše i pripremi za buduće agresivne akcije protiv evropskih granica, bezbedni u saznanju da, čak i ako zemlje članice NATO-a budu napadnute, nema razloga za strah od američkog vojnog odgovora.

Odjednom, Trampova šala, izrečena tokom predsedničke kampanje, da će podstaći Rusiju da napadne NATO saveznike u Evropi koji nisu obezbedili adekvatna finansijska sredstva za svoju odbranu, zaslužuje ozbiljno razmatranje bivših evropskih saveznika Vašingtona. S obzirom na otvoreni prezir ove administracije prema evropskim interesima, o čemu svedoči i povlačenje američkog državnog sekretara Marka Rubija i Vitkofa u poslednjem trenutku sa jučerašnjeg samita u Londonu o mirovnom predlogu, evropski lideri moraju da slede primer Ukrajine i priznaju da se na SAD više ne može oslanjati u zaštiti njihovih interesa.

- Sudeći po prvobitnom odgovoru ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog na Trampovu ponudu, Ukrajina će verovatno zaključiti da je bolje da nastavi borbu nego da trpi nacionalno poniženje predajom svoje teritorije Rusiji. A ako evropskim liderima budu potrebni dodatni dokazi da moraju da obezbede svoje buduće bezbednosne potrebe, onda bi "mirovni sporazum" za Ukrajinu, koji su osmislili nekonvencionalni pojedinci Trampove administracije, trebalo da pruži sav potreban ubeđivanje - zaključuje Koflin.

(Kurir.rs/Telegraph.co.uk/Večernji list)