Slušaj vest

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski i njegovi pomoćnici u ponedeljak su izjavili da trodnevno primirje koje je najavio ruski političar Vladimir Putin, kako bi se poklopilo sa godišnjicom kraja Drugog svetskog rata u Evropi, nije ništa manje od „pokušaja manipulacije“.

Posle kultnog i mnogo fotografisanog sastanka u bazilici Svetog Petra ovog vikenda između Zelenskog i američkog predsednika Donalda Trampa, nakon čega je američki lider rekao da je imao utisak da ga Rusija samo „podbada“ pukim obećanjima mira.

Ukrainian Presidential Press Office via AP.png
Foto: AP/Ukrainian Presidential Press Office

Putin je odgovorio objavom trodnevnog prekida vatre od 8. do 10. maja.

Ovi datumi se poklapaju sa praznikom koji zauvek živi u sećanju Moskve: Pobedom u Evropi, koja obeležava poraz nacista 1945. godine, rata u kojem je Sovjetski Savez (uključujući Ukrajinu) izgubio oko 27 miliona ljudi, između vojnika i civila.
Kijev nije bio impresioniran tajmingom Putinovog stava.

„Sada postoji novi pokušaj manipulacije: iz nekog razloga, svi moraju da čekaju do 8. maja“, rekao je Zelenski u svom dnevnom obraćanju.

Administracija Zelenskog je saopštila da Ukrajina želi trenutni prekid vatre sa Rusijom „najmanje 30 dana“.

„Ako Rusija zaista želi mir, mora odmah da prekine vatru. Zašto čekati do 8. maja?“, napisao je ministar spoljnih poslova Andrej Sibiha na društvenim mrežama.

Državni sekretar SAD Marko Rubio rekao je ove nedelje da će naredni dani biti „kritični“ za utvrđivanje da li je mir moguć. Bela kuća je sugerisala da pauza koju je Putin predložio nije dovoljna, rekavši da je Tramp „jasno stavio do znanja da prvo želi da vidi trajni prekid vatre“.

Tramp je vršio pritisak na Kijev da odustane od nade da će povratiti Krim koji je Rusija anektirala, čak je tokom vikenda nagovestio da je Zelenski spreman da to učini. Kada je pred novinarima koje je izabrala Bela kuća upitan da li je Kijev spreman da se odrekne Krima, Tramp je odgovorio: „Mislim da jeste“.

Donald Tramp
Donald Tramp za govornicom Foto: EPA Kent Nishimura Pool

U međuvremenu, ove nedelje, ruski delegati su se sastali sa svojim kolegama iz BRIKS-a kako bi pronašli dodatne načine za borbu protiv onoga što doživljavaju kao globalnu hegemoniju SAD.

Ekonomska koalicija se značajno proširila od svog osnivanja 2009. godine kao grupa od četiri sile (Brazil, Rusija, Indija i Kina) kako bi potražila alternativnu platformu za međunarodne organizacije predvođene Zapadom, kao što je G7. Sada čini skoro polovinu svetske populacije i 39 procenata globalnog BDP-a.

1025 foto.jpg
Foto: Kineska medijska grupa

Na samitu prošle godine, članice BRIKS-a su razgovarale o povećanju transakcija koje nisu u dolarima, što je izazvalo brzu reakciju Trampa, koji im je zapretio carinama od 100 procenata ako potkopaju američku valutu.

U razgovoru za brazilski list „O Globo“ pre sastanka u ponedeljak, ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov je rekao da zemlje BRIKS-a planiraju da „povećaju udeo nacionalnih valuta u transakcijama“ između zemalja članica, ali je rekao da je razgovor o prelasku na jedinstvenu valutu BRIKS-a „preuranjen“, izvestio je AFP.

Kurir.rs/Kijev post