Dobro ili veoma dobro osećalo se samo 67 procenata muškaraca i 62 procenata žena iz Turske i bivše Jugoslavije u Austriji

BEČ - U poređenju sa ostalim stanovništvom Austrije, imigranti imaju češće zdravstvene probleme, a istovremeno se bore sa jezičkim i često kulturnim barijerama u zdravstvenom sistemu, pokazala je studija urađena po nalogu Ministarstva zdravlja Austrije i Radničke komore.

Studija "Migracija i zdravlje" je pokazala da osobe migrantskog porekla imaju češće niža primanja i prihvataju teške pomoćne poslove, što vodi lošijem zdravstvenom stanju.

Ukazano je da se zdravstveno dobro ili veoma dobro 2006/7. godine osećalo samo 67 procenata muškaraca i 62 procenata žena iz Turske i bivše Jugoslavije u Austriji. Kod osoba koje nemaju migrantsku pozadinu ovakav osećaj je imalo 80, odnosno 79 procenta.

Autori studije smatraju da je migrantima teži pristup jer postoje jezičke barijere, kulturološki tabui i različito poimanje bolesti, te nedostaju ponude lečenja prilagođene psihosocijalnim opterećenjima karaktereističnim za migraciju.

Kako je primećeno, migranti češće koriste bolničke ambulante umesto lekarskih ordinacija, jer je između ostalog to karakterestično za zemlje iz kojih potiču. Takođe, kako se ističe u studiji, migranti manje pribegavaju preventivnim pregledima poput mamografije.

Radnička komora, kao inicijator studije, smatra da su potrebna dalja istraživanja, te da diverzitet mora da igra veću ulogu u zdravstvenom sistemu.