Hoće li desničarska FPÖ osvojiti najviše glasova na izborima u Austriji?

To se dugo smatralo prilično verovatnim, ali njihova prednost se smanjuje, možda zbog nedavnih poplava koje su promenile fokus predizborne kampanje.

Na izborima ove sedmice (29. septembra) političke karte će ponovo biti promešane. A to će se verovatno odnositi na narednih pet godina, jer toliko traje pun zakonodavni period u Austriji.

austirja izbori.jpg
ALEX HALADA / AFP / Profimedia, GEORG HOCHMUTH / AFP / Profimedia, Imago / Alamy / Alamy / Profimedia, photonews.at/Georges Schneider / imago stock&people / Profimedia 

Oko 6,3 miliona birača u zemlji može da bira između veoma različitih stranaka iz političkog spektra.

Međutim, ključno pitanje je hoće li desničarska Slobodarska partija Austrije (FPÖ) ponovo biti najjača politička snaga. Na evropskim izborima početkom juna desničarski populisti osvojili su najviše glasova (25,3%), a odmah iza njih su bili konzervativci ÖVP (24,5%) i zatim socijaldemokrate (23,2%).

Desničari odavno prednjače u anketama

U anketama je FPÖ više od godinu dana na prvom mestu. Sudeći po poslednjim anketama, mogla bi da dobije 26-27 procenata.

Iza nje je konzervativna Austrijska narodna partija (ÖVP) s 25 posto i Socijaldemokrati s 21 posto podrške.

Zeleni, koji su trenutno u vladi, i liberalna stranka NEOS bore se za četvrto mesto s oko deset posto.

Dve male stranke, Komunistička partija Austrije (KPO) i Pivska stranka kabaretiste Dominika Vlaznija, i dalje se nadaju da će preći prag od četiri procenta i ući u parlament.

Ima li desničarski populista Kikl šanse da postane kancelar?

profimedia-0905601436.jpg
ALEX HALADA / AFP / Profimedia 

Obično se na izborima govori o brojnim temama, kaže Silvija Kricinger, profesorka političkih nauka na Univerzitetu u Beču, u intervjuu za DW. Ali na ovim izborima, migracija i sigurnost su posebno važni za mnoge birače u Austriji.

„Neka bude volja vaša", obećava desničarski populista Herbert Kikl na predizbornim plakatima širom zemlje.

Svojim biračima poručuje da želi da postane „narodni kancelar". To je izraz koji je koristio i Adolf Hitler, iako Kikl negira bilo kakvu namernu aluziju, piše Dojče vele.

Ali čak i ako dobije najviše glasova, njegovom planu stoje na putu još najmanje dva čoveka – aktuelni kancelar Karl Nehamer (ÖVP) i predsednik Aleksandar van der Belen (Zeleni).

shutterstock-1351653671.jpg
Shutterstock 

Van der Belen je odgovoran za imenovanje saveznog kancelara. Šef države je slobodan i nezavisan u odluci koga će imenovati, kaže Peter Filcmajer. U Austriji kancelara ne bira parlament, objašnjava za DW profesor politike na Dunavskom univerzitetu u Kremsu.

Van der Belen je unapred jasno stavio do znanja da ne bi imenovao Kikla za kancelara. Dakle, mandat za formiranje vlade možda neće nužno pripasti pobedniku izbora.

Nehamer ne želi u vladu s Kiklom

Karl Nehamer je više puta isključio mogućnost ulaska u koaliciju s Kiklom ili čak vođenje pregovora o formiranju vlade s njim. U TV duelu ove sedmice aktuelni kancelar je svog izazivača opisao kao „radikaliziranog" i optužio ga za širenje teorija zavere.

Međutim, ovaj stav se odnosi samo na Herberta Kikla, dok saradnju s FPÖ Nehamer nije u potpunosti isključio.

Koje su moguće koalicije?

Posmatrači primećuju sličnost između ÖVP-a i FPÖ-a, na primer u oblasti ekonomske ili migracione politike: obe stranke zalažu se za restriktivan kurs u migracionoj politici.

U svom izbornom programu, ÖVP se zalaže za „strogi sistem azila", želi da zaustavi ilegalnu migraciju i da u inostranstvu uspostavi procedure za dobijanje azila.

Stoga bi bilo moguće da se ÖVP obrati Socijaldemokratama i još jednoj trećoj stranci, na primer NEOS-u. ÖVP je u sukobu sa Zelenima, s kojima je trenutno u vladi, posebno zbog takozvanog zakona o renaturaciji. Trojna koalicija bila bi novina u Austriji.

ÖVP u završnici smanjuje razliku

Međutim, najnovija istraživanja pokazuju da je razlika između FPÖ-a i ÖVP-a samo jedan do dva procenta. To bi moglo da bude i zbog razorne poplave koja je prije skoro dvije sedmice preplavila velike delove zemlje.

Za aktuelnog kancelara Nehamera to je bila prilika da se predstavi kao odlučan krizni menadžer. FPÖ-u to sigurno nije išlo u prilog, smatra politikolog Filcmajer. Sve do poplave, tema migracija, ključna tema za FPÖ, dominirala je predizbornom kampanjom.

Alekander Prel vodi predizbornu kampanju u Beču. On želi da uđe u Nacionalni savet za ÖVP. Zajedno s drugim pomagačima u kampanji deli kese s malim poklonima, uključujući i maramice. Mnogo njih će biti potrebno ako Kikl postane kancelar, piše na pakovanju. Ali do toga neće doći, kaže Prel:

„Čvrsto sam uveren da će se naš kancelar i dalje zvati Karl Nehamer."

Podsećamo, Željka Cvijanović je pozvala srpsku dijasporu da uzme učešće u političkom životu Austrije i izađe na izbore, apostorfirajući Karolin Etštadler kao dokazanog prijatelja srpskog naroda.

Kurir.rs/Lusija Šulten/Dojče vele (DW)/Preneo: D. P.