U mestu Krekovi kod Nevesinja danas su obeležene 144 godine od početka ustanaka u Hercegovini - Nevesinjske puške, odakle je poručeno da ovi događaji svedoče da je Nevesinje grad heroj kroz istoriju.

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Duško Milunović rekao je u obraćanju prisutnima da je ovaj događaj jedan od najznačajnijih u istoriji srpskog naroda koji je promenio geopolitički kartu Evrope.

Milunović je podsetio da su 1875. godine Nevesinjci podigli ustanak protiv moćne turske imperije što je izazvalo pravu lavinu sukoba.

"Počeli su ratovi Srbije i Crne Gore protiv Turske u kojima su učestvovale i nevesinjske čete. Došlo je i Berlinskog kongresa 1878. godine kada su Srbija i Crna Gora dobile samostalnosti, a ovaj prostor je pripao Austrougarskoj, pa je ovaj narod morao dizati ustanak i protiv Austrougarske 1882. godine", podsetio je Milunović.

nevesinje.jpg
Foto: Printscreen/RTRS
nevesinje.jpg
Foto: Printscreen/RTRS

Milunović je dodao da jugoslovenske vlasti nisu uvrstile taj 3. jun kao početak ustanka, jer tada još nije bilo partijske organizacije na ovom prostoru.

"Nevesinjski narod kroz vekove nije dozvolio daleko jačem neprijatelju da ga gazi već se vodio rečima cara Lazara da nije bitno kolika sila napada već koliku svetinju branimo", istakao je Milunović.

Predsednik Boračke organizacije Republike Srpske Milomir Savčić istakao je ogroman istorijski značaj ovog događaja, pa je naglasio da se srpski narod seća prošlosti zbog svoje budućnosti.

nevesinje-1.jpg
Foto: Printscreen/RTRS

"Dokazujemo da slobodu cenimo više od svega. I danas poručujemo da smo slobodu spremni da branimo po svaku cenu, ali se, pre svega, zalažemo za mir na ovim prostorima", naveo je Savčić.

nevesinje-1.jpg
Foto: Printscreen/RTRS

"Nevesinjska puška i istorijski događaji s kraja 19. veka bili su inspiracija i ljudima koji su od 1992. do 1995. godine branili slobodu i stvarali Republiku Srpsku", rekao je Avdalović.

Nataša Gligorić, praunuka harambaše Pere Tunguza, podsetila je da je njen pradeda sa 30 hajduka na Ćetnoj poljani u mestu Bišina kod Nevesinja ispalio prvu Nevesinjsku pušku 5. jula 1875. godine i napao turski karavan.

nevesinje-2.jpg
Foto: Printscreen/RTRS

"Ona je bila simbol otpora protiv petovekovne turske tiranije. Ta patnja i život u oskudici rodili su snagu i Nevesinjska puška zapalila je plamen oslobodilačke borbe koja se proširila i na druge prostore", rekla je Gligorićeva.

Prva Nevesinjska puška bio je ustanak podignut u mestu Krekovi u opštini Nevesinje 9. jula 1875. godine protiv otomanske vlasti i ubrzo se proširio na celu BiH, uz podršku Srbije i Crne Gore.

nevesinje-2.jpg
Foto: Printscreen/RTRS

Druga Nevesinjska puška, poznatija kao Uloški ustanak, izbila je u januaru 1882. godine napadom ustanika na austrougarsku žandarmerijsku stanicu u Ulogu zbog donošenja takozvanog Vojnog zakona o obaveznom služenju vojske mladića iz BiH.

Nevesinjska antifašistička puška predstavlja oružani otpor ustašama 3. juna 1941. godine u selu Drežanj, nakon masakra 27 ljudi u selu Udružnju kod Nevesinja.

Ovaj oružani otpor fašističkom okupatoru se u trećoj knjizi Otadžbinskog rata Rusije pominje kao prvi antifašistički ustanak u porobljenoj Evropi, ali ga komunističke vlasti bivše Јugoslavije nisu proglasile za Dan ustanka protiv okupatora, već 4. juli.

Kurir.rs/RTRS

Foto: Printscreen/RTRS

Obeležavanje 144 godine od početka ustanaka u Hercegovini - Nevesinjske puške održano je u organizaciji Odbora Vlade Republike Srpske za negovanje tradicije oslobodilačkih ratova.

Kurir.rs/RTRS

Foto: Printscreen/RTRS