(VIDEO) KAKVO JE TO SELO KOJE NEMA REKU: Evo zašto seljani sa severa Crne Gore ne daju da se gradi hidroelektrana

U Crnoj Gori trenutno je u funkciji 12 malih hidroelektrana, a planirana je izgradnja još 41, čime će se i pre 2020. dostići planirano učešće obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije, potvrdili su Vijestima u Ministarstvu ekonomije.

"Dali smo im dve centrale, nismo se bunili niti smo tražili...Ovu treću što misle da rade, to neće da dobiju..", kazao je Ismail Gučić iz sela Komorača, kod Plava.

"Vodu ne damo, ne damo, ne damo i gotovo", kazao je Salih Kandić, takođe iz Komorača.

"Elektrana u sred sela nema neke ekonomske izvodljivosti. Može doneti verovatno neku ekonomsku korist tom koncesionaru, na štetu svih nas ovdje u Štitarici. Jer kakvo je to selo koje nema reku?", kazao je Radojica Čobeljić iz naselja Štitarica kod Mojkovca.

Protiv malih hidroelektrana, ove godine su protestovali građani Andrijevice, Plava, Berana, Bijelog Polja, Murina, Gusinja, i mještani sela Bukovica i Štitarica, zahtijevajući uvođenje zabrane na gradnju novih. Iz Ministarstva ekonomije, odgovaraju da će planirane elektrane biti izgrađene, ali da se dodatne koncesije neće izdavati.

"Kada je u pitanju uskraćivanje već dodeljenih prava, podsećamo da je Ministarstvo u okviru sprovedenih tenderskih procedura za izdavanje koncesija organizovalo javne rasprave, na kojima je stručna i laička javnost imala priliku da iznese mišljenja, stavove i primjedbe. U svim slučajevima gdje su sugestije bile argumentovane i opravdane, Ministarstvo ih je usvojilo", saopšteno je iz Ministarstva ekonomije.

Na primedbe meštana da će pritoke Tare i Lima, na kojima će se graditi hidroelektrane, zbog toga ostati bez vodotoka, iz ministarstva uzvraćaju tvrdnjom da će se ulaganjem u hidrocentrale popraviti kvalitet života lokalnog stanovništva.

"Činjenica da su u pitanju milionski projekti koji, osim izgradnje samih energetskih objekata, podrazumevaju i izgradnju pristupnih puteva, rekonstrukciju ili uvođenje javne rasvete i drugih projekata koji poboljšavaju kvalitet života na tim područjima, neće se cijeniti kao argument na strani investitora ako budu narušavana zakonom garantovana prava lokalnog stanovništva", saopštili su iz ministarstva.

Kurir.rs/Vijesti.me

Foto: Youtube/Printscreen