SKANDALOZAN STAV VRHOVNOG SUDA CRNE GORE: Odluke Skupštine važe BILE ZAKONITE ILI NE! Poslanici ne moraju da glasaju PO ZAKONU, VEĆ PO OSEĆAJU!

Članica Predsedništva i poslanica DPS-a Daliborka Pejović pre dvadesetak dana indirektno je najavila ono što je Vrhovni sud zauzeo kao načelan pravni stav – da sudovi više ne mogu da osporavaju odluke Skupštine o izboru ili razrešenju funkcionera bez obzira na to da li su odluke zakonite ili ne.

"Postavlja se pitanje, ako sudska vlast treba da se meša u zakonodavnu, o čemu mi pričamo i u kojoj podeli vlasti govorimo", kazala je Pejovićeva na konferenciji "Sedam godina crnogorskih pregovora sa EU" koju je organizovao Centar za građansko obrazovanje.

Takav stav Vrhovnog suda dolazi nakon što su osnovni sudovi u više slučajeva poništili nezakonite odluke Skupštine o smeni Irene Radović sa mesta viceguvernera CB, Vanje Ćalović iz ASK, Nikole Vukčevića i Gorana Đurovića iz Saveta RTCG...

Na te odluke osnovnih sudova usledile su žalbe države višim sudskim instancama koje su odugovlačile postupak. Takvim stavom Medenice sada sprečava povratak osoba na funkcije sa kojih su nezakonito smenjene.

Ukoliko sudije sada odbiju tužbe za nezakonite smene po odlukama Skupštine, smenjenim ostaje mogućnost žalbe Ustavnom sudu, a zatim Sudu u Strazburu.

Skupština bira i smenjuje funkcionere iz svoje nadležnosti, a u zakonu piše da ih može razrešiti samo ako su prekršili neki zakon. U postupcima pred Skupštinom to nije utvrđivano, a mišljenjem Medenice praktično se onemogućava sudovima da to utvrde.

Načelan stav Vrhovnog suda otvara i pitanje smisla postojanja nezavisnih tela i institucija, jer vladajuću većinu u Skupštini više ništa ne sprečava da smenjuje članove njihovih saveta.

"Ovakav stav Vrhovnog suda suprotan je osnovnim odredbama Ustava koje propisuju da tri grane vlasti počivaju na međusobnoj ravnoteži i kontroli. Zbog toga se postavlja logično pitanje ko onda kontroliše Skupštinu kad donese nezakonit pojedinačni akt? Isto tako, stav je suprotan i odredbi Ustava koja propisuje da konačni pojedinačni akti uživaju sudsku zaštitu", kazao je advokat Siniša Gazivoda.

Advokat Budislav Minić navodi da su sudije obavezne da sude prema zakonu, svom znanju i savesti, a ne prema stavovima Vrhovnog suda.

"Imam osećaj da je predmetni Načelni pravni stav posledica intenzivne i neskrivene "ofanzive" izvršne vlasti na sudstvo kojem se, takođe javno, potčinjava vrh sudske vlasti, nastavljajući sa već iskazanim javnim podaništvom Sudskog saveta od 9. marta prošle godine kada je podržao Vladu u neposrednom atakovanju na slobodu i nezavisnost svakog pojedinačno imenovanog sudije, "nelojalnog državi", samo zato što je zakonito presudio u sporu protiv države. Načelni pravni stav razumem kao akt "lojalnosti državi" po pitanju izbora "lojalnih" članova Saveta RTCG, ASK... Kada bismo na nižim sudskim instancama imali slobodne i nezavisne sudije koje bi sudile prema svom znanju i savesti a ne prema (ovakvim) stavovima Vrhovnog suda, šteta bi bila znatno manja. No, predaleko smo mi od ambijenta koji rađa takve sudije".

Gazivoda kaže da je očigledno da Vrhovni sud pravnim stavom pravi truli kompromis, tako što ne dira u odluke Skupštine, a nezakonito razrešenim pojedincima, kao utehu, daje pravo na naknadu štete.

"Ovakav stav Vrhovnog suda suprotan je Ustavu, Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava, zakonu i teoriji prava. Dakle, Vrhovni sud je zaključio da razrešeno lice može tražiti naknadu štete zbog nezakonite odluke Skupštine, ali istovremeno ta nezakonita odluka ostaje na snazi u pravnom poretku.

Apsurd! Postavlja se logično pitanje – kako onda dosuditi naknadu štete ako nezakonita odluka ostaje na snazi? Stavom Vrhovnog suda je predviđeno da će pitanje zakonitosti razrešenja biti prethodno pitanje koje će se utvrđivati u postupku za naknadu štete, a to u stvari znači da sudovi ne smeju poništiti odluku Skupštine kao nezakonitu već samo u obrazloženju objašnjavati da je nezakonita".

Gazivoda kaže da je čitav problem nastao zakonskim isključenjem vođenja postupka pred Upravnim sudom protiv odluka Skupštine, uz napomenu da takvih isključenja nema u zemljama regiona.

Pravni stav predsednice Vrhovnog suda Vesne Medenice svojevrstan je skandal, koji dodatno govori u prilog skrnavljenja ustavnog poretka Crne Gore i cementiranja privatne države u kojoj grupica ljudi donosi sve odluke, tvrde u Građanskom pokretu URA.

"Podela vlasti i postoji da bi se organičila samovolja jedne grane vlasti, da bi se ostvarila kontrola i umanjile potencijalne zloupotrebe. Posebnu ulogu u tome ima sudska vlast. Zato je krajnje poražavajuće kada sa tako visoke adrese dolazi tumačenje kako sudovi ne treba da se bave dokazano nezakonitom radnjama", saopštili su u URA.

Iz ova partije navode da bi Medenici na ovakvoj odluci mogli pozavidjeti i u Severnoj Koreji.

"Umesto da zaštiti i pohvali sudije koje, uprkos pritiscima, ipak koliko toliko brane ustavni poredak, Medenica ih srozava. Ako je tako, onda treba razmisliti trebaju li nam onda uopšte zakoni. Možda je bolje sve predati u ruke nekolicini oligarha. Realno, dok su ljudi kao ona na čelu najvažnijih institucija, sve odluke će i donositi upravo oni koji svakodnevno ponižavaju Crnu Goru.".

Ističu da ipak veruju da većina sudija i njihovih saradnika ne deli stav Medenice i da će, uprkos pritiscima, i dalje donositi zakonite odluke i da će se Crna Gora odupreti "političkoj šizofreniji".

Kurir.rs/Vijesti.me

Foto: Profimedia