PODNET 1. ZAHTEV PROTIV ZAKONA KOJI OTIMA SVETINJE SPC: Ustavni sud CG da proglasi ovih 8 tačaka neustavnim!

Beogradski advokati Milenko i Momir Radić podneli su danas Ustavnom sudu Crne Gore inicijativu za ocenu saglasnosti Zakona o slobodi veroispovesti sa Ustavom te države i međunarodnim ugovorima.

Advokati upozoravaju da primenom ovog Zakona "nastupa izvesnost neotklonjivih posledica" - gubljenje statusa pravnog lica, zadiranje u pravo na imovinu nacionalizacijom bez naknade, sužavanje dostignutog nivoa ljudskih prava i prava na uživanje verskih sloboda, diskriminacija i nasilna asimilacija.

Zbog toga Ustavnom sudu predlažu da državnim organima i organizacijama naredi da obustave izvršenje pojedinačnih akata i radnji koje su preduzeli ili su planirali da preduzmu prema SPC na osnovu tog Zakona.

U obrazloženju inicijative podseća se da je od 1219. godine, kada je Sveti Sava u Nikeji dobio titulu arhiepiskopa za "sve srpske i pomorske zemlje", SPC nesmetano posedovala i sticala objekte i zemljište u Crnoj Gori.

Međutim od danas nakon 800 godina, kako navode, država Crna Gora u članu 62. spornog Zakona retroaktivno konstatuje da objekti i zemljišta SPC-a, na današnjoj teritoriji te države ne pripadaju i da nikada nisu pripadali SPC, jer SPC ne poseduje "dokaze o pravu svojine" na tim objektima i na zemljištu do 1. decembra 1918. godine.

Pored toga, advokati Radić tvrde i da na osnovu donetog Zakona, počev od danas, pa dok se ne registruje, SPC koja gubi status pravnog lica, ne može posedovati, sticati i ostvarivati prava, koja u skladu sa pravnim poretkom Crne Gore, pripadaju isključivo registrovanim ili evidentiranim verskim zajednicama, kao pravnim licima.

S obzirom da Zakon nije predvideo prelazni rok za registraciju verskih zajednica to, prema mišljenju advokata, znači da država Crna Gora od danas ima pravo da primenjuje sve zakonske sankcije prema SPC, dok je verskim zajednicama koje su prijavljene i evidentirane u skladu sa "Zakonom o pravnom položaju vjerskih zajednica" koji je danas prestao da važi, ostavljen rok od devet meseci da dostave prijavu za upis u novu Evidenciju.

Pored ostalih mogućih rešenja, advokati smatraju da bi problem rešila odluka Ustavnog suda kojom bi konstatovao da su suprotne Ustavu i međunarodnim ugovorima odredbe Zakona:

a) član 20. koji za registraciju verske zajednice zahteva podnošenje prijave najmanje tri vernika, što je, kako tvrde advokati, suprotno članu 46. Ustava koji utvrđuje da niko nije obavezan da se izjašnjava o svojim vjerskim i drugim uvjerenjima,

b) član 23. koji obavezuje vjerske zajednice, koje nisu bile evidentirane, da se registruju kao novoosnovane verske zajednice,

c) član 25. koji predviđa da SPC može steći svojstvo pravnog lica upisom u Registar ili Evidenciju,

d) član 28. koji zabranjuje SPC, dok se ne registruje, da stiče ili ostvaruje prava koja pripadaju isključivo registrovanim vjerskim zajednicama - kao pravnim licima,

e) član 30. predviđa mogućnost da se verskoj zajednici, npr. SPC, može odbiti upis u Registar ili Evidenciju,

f) član 61. Zakona, prema mišljenju advokata, vrši diskriminaciju na taj način što verskim zajednicama, koje su do danas bile evidentirane, ostavlja prelazni rok od devet meseci da obnove svoje evidentiranje, a SPC koja do danas nije evidentiran - današnjim danom oduzima status pravog lica i pravo na imovinu, bez obzira da li poseduje dokaze za tu imovinu navedene u članu 62.

g) član 62. koji predviđa da se na imovini SPC upiše država CG bez učešća SPC-a, a da nakon toga SPC mora da dokaže da je na toj imovini imao pravo svojine do 1.decembra 1918. godine,

h) član 63. koji predviđa da će se, bez učešća SPC-a u postupku, izvršiti nacionalizacija crkvene imovine i upis države na toj imovini, o čemu će bez odlaganja obavestiti versku zajednicu koja koristi predmetne objekte i zemljište, ne pominjući da se radi o svojini SPC.

Kurir.rs / Tanjug, Foto: Profimedia