U procesima za ratne zločine mora se izbjeći sukob nadležnosti između država. Srbija mora potpuno sarađivati sa Haškim sudom i sprovoditi sve njegove odluke i presude, dok u tretmanu manjina Beograd mora poštivati domaće i međunarodne obveze.

Tako, glasi dogovoreno rešenje i jezične formulacije oko tri ključne tačke na kojima je Zagreb insistirao kako bi Srbiji dao zeleno svetlo za otvaranje poglavlja 23.

"Iako je riječ o diplomatskim formulacijama, one vrlo jasno kažu da je Hrvatska uspela u nameri da ukloni neprihvatljiva rešenja u susednoj državi. Prva tačka spora bila je srpsko polaganje prava na tzv. regionalnu jurisdikciju, odnosno na procesuiranje zločina počinjenih na teritoriji bivše Jugoslavije", piše Večernji list.

Reč je o hibridu univerzalne jurisdikcije, koju međunarodno pravo poznaje, ali i politički motiviranog ograničavanja nadležnosti samo na prostor bivše države.

"Srbija je prema spornom Zakonu o ratnim zločinima polagala pravo na procesuiranje hrvatskih državljana za zločine na hrvatskoj teritoriji, iako se postupak protiv njih – kao u slučaju Veljka Marića – vodio i u Hrvatskoj.
Tekst odluke kaže kako EU naglašava regionalnu saradnju i dobrosusedske odnose pri procesuiranju ratnih zločina, što uključuje i cilj da se izbegne konflikt jurisdikcije te se poziva da se ratni zločini procesuiraju bez diskriminacije. Izbegavanje sukoba jurisdikcije, što ističe EU, de facto znači da Srbija mora odustati i da odustaje od regionalne nadležnosti", pišu hrvatski mediji.

Druga tačka, saradnja s Haškim sudom, u tekstu je apostrofirana kao ključna, što uključuje i potpuno priznavanje i izvršenje odluka i presuda Suda. Time je Srbiji poslana poruka da se, između ostalog, ne toleriše posljednji eksces – odbijanje izručenja troje funkcionera Srpske radikalne stranke.

"Treća tačka – zaštita hrvatske manjine i insistiranje na sprovođenju Sporazuma o zaštiti nacionalnih manjina koje je Srbija potpisala s Hrvatskom o zastupljenosti u predstavničkim i državnim telima – u tekstu je pak adresirana formulacijom koja kaže da EU naglašava važnost poštovanja i pune zaštite prava manjina u skladu s kriterijumima iz Kopenhagena. EU uzima u obzir pravni i institucionalni okvir te traži efikasnu primenu srpskih domaćih i međunarodnih obveza", prenosi Večernji tekstu o kojem će države članice raspravljati sledeće sedmice.

PRVO PRIJEMNI PA POSLE FAKULTET

Hrvatski ministar inostranih poslova Miro Kovač rekao je danas da njegova zemlja želi da se "definiše štivo koje je potrebno da bi se položio prijemni ispit i upisao fakultet", ali pritom istakao i da "Hrvatska želi da Srbija uspostavi odnose sa Kosovom na dobrobit i jedne i druge države".

“Naravno da Hrvatska kao članica Evropske unije pomaže da se pronađe rešenje kako bi Srbija mogla da krene napred. Mi smo u kontaktu sa Evropskom komisijom i članicama Evropske unije, želimo da budemo konstruktivni i da se postigne napredak, ali ima dosta nejasnoća u tom procesu. Šta je cilj? Da Srbija otvori poglavlje koje se tiče pravosuđa i temelja prava? To je kao da upisujete fakultet, a pre toga treba položiti prijemni ispit, nešto što se zove pregovori o kriterijumima za to poglavlje, o merilima za to poglavlje. Nismo došlo do toga, došli smo da toga da definišemo koje je štivo potrebno kako bi Srbija upisala fakultet“, rekao je Kovač.

(EPK/Večernji)