ZAGREB - Hrvatskoj bi uskoro mogla da postane najzaostalija i najsiromašnija zemlja Europske unije

Ovo pokazuje podatak o kupovnoj moći građana po kom je od 2008. do danas Hrvatska jedina zemlja članica kojoj je pao standard. Hrvatska već sad ima drugi najgori standard u EU.

Naime, Rumunija je po kupovnoj moći i BDP-u po stanovniku prestigla Hrvatsku već ove godine iako se predviđalo da će se to dogoditi tek u 2018. Iza Hrvatske je ostala samo Bugarska, koji ako i dalje budu beležili veće stope rasta od Hrvatske u jednoj deceniji, mogli bi da sustignu razliku u standardu.

Ovo su podaci koje je objavio Zvonimir Savić, direktor sektora za ekonomske analize u Hrvatskoj privrednoj komori, i koji upozorava da je Hrvatska 2008. bila za trećinu razvijenija od Rumunije. BDP u Hrvatskoj i dalje je 11 posto niži od onog zabeleženog u krizi, a broj zaposlenih je manji 14,6 posto, kao i industrijska proizvodnja. Jedino što se znatno povećalo je javni dug koji se udvostručio tokom krize.

– Uz stopu rasta manju od dva posto do standarda iz 2008. došli bismo tek u 2023. godini, što je porazno – kaže Savić koji upozorava da je Hrvatska među 189 zemalja sveta u krizi imala osmi najveći pad BDP-a. Gore su samo Libija, Ukrajina, Grčka, odnosno zemlje s ratnim sukobima ili financijskim slomom. Uz loš performans ekonomije i spor oporavak, a visoki rast duga, problem s kreditnim rejtingom nije neočekivan. Eventualni pad kreditnog rejtinga doveo bi do još većih pritisaka na javne finansije koje su od 2015. počele da se stabilizuju. Iduće godine samo kroz državne obveznice i kredite treba otplatiti nešto manje od 30 milijardi kuna, što znači da će, uz deficit proračuna i kamate, obveze dosegnuti gotovo 50 milijardi kuna.
Koliko su tokom krize zaostali, pokazuje i činjenica da Hrvatska kao zemlja članica EU ima tek jedan stepen bolji rejting od Srbije.