ANALITIČARI O IZBORIMA U HRVATSKOJ: Ni SDP ni HDZ neće moći samostalno da vladaju

Sve je izvesnije da će ishod predstojećih izbora biti nalik rezultatu prethodnog glasanja za Hrvatski sabor, što znači da ni levičarski SDP, ni desničarski HDZ neće moći samostalno da vladaju, prenose danas agencije.

Vanredni izbori u Hrvatskoj možda neće rešiti političku krizu najmlađe članice EU, čime su već poremećene mere uvedene radi oporavka privrede od rekordne recesije, prenosi Blumberg.

Rezultati ankete koje je prenela ta agencija pokazuju da bivši premijer Zoran Milanović, lider Socijaldemokrata, u svom pokušaju da se vrati na vlast nakon što je proveo manje od godinu dana u opoziciji, neće osvojiti većinu iako, prema anketama, ima veliku prednost u odnosu na HDZ. Takav rezultat bi Milanovićevu stranku primorao na savez sa drugom, ili trećom partijom, poput male stranke Most, čija se koalcija sa HDZ-om raspala.

"Nijedna strana neće imati lak zadatak u pokušaju da formira vladu", rekao je za Blumberg profesor političkih nauka na Univerzitetu u Zagrebu Nenad Zakošek. Nedelja političkih natezanja može dovesti do nestabilne koalicije, ili čak trećih opštih izbora u ovoj godini.

"Socijaldemokrati, koji su prošle godine izgubili vlast, sada obećavaju promenu poreskog sistema i pravosuđa i smanjenje državne potrošnje u ovoj državi na obali Jadrana sa 4,2 miliona stanovnika", nvodi Blumberg.

Lider HDZ-a Andrej Plenković obećava smanjenje javnog duga kao i stope poreza na dodatu vrednost.

Obe platforme su tanke na odgovoru kako će to smanjiti javni dug, koji sada iznosi 87 odsto bruto domaćeg proizvoda, dok će istovremeno sprvoditi ekonomski oporavak.

"Niko ne izgleda spreman da razgovara o nepopularnim, ali hitnim merama poput reforme penzionog sistema i potrebe za smanjenjem troškova javnog sektora", zaključio je strateg Nomure Timoti Eš. Analitičarka briselske organizacije TENEO Otilija Dand kaže da će "ove izbore verovatno rešiti formiranje velikih kolalicija što i jeste poslednja opcija", prenosi Blumberg.

Agencija AP ocenjuje da je "teško da će predstojeći vanredni parlamentarni izbori u Hrvatskoj okončati najgoru političku krizu u toj zemlji otkako je ušla u EU", uz opasku da se glasanje održava u jeku krajnje desničarskih osećanja i nacionalističke retorike kakvi su raspirili podele u prošlim ratovima. Podsetivši da Hrvati po drugi put izlaze na birališta za manje od godinu dana, američka agencija ukazuje na to da ovi izbori više imaju veze sa podelama iz prošlosti nego sa budućnim izazovima sa kojima je suočena najmlađa članica EU.

Iako su obe glavne partije proglasile ekonomiju prioritetom, predizborna kampanja je, umesto toga, delom fokusirana na teme koje ostaju izvor podela među Hrvatima, kao što je pronacistička prošlost zemlje iz perioda Drugog svetskog rata, posleratni period komunističke Jugoslavije i odnosi sa bivšim neprijateljem iz balkanskih ratova - Srbijom", primećuje AP. Pri tome, dodaje se u analizi, desničarske pristalice u Hrvatskoj dive se pronacističkom režimu iz Drugog svetskog rata zbog uspostavljanja nezavisne Hrvatske i smatraju da je posleratna, multietnička Jugoslavija bila antihrvatska zajednica pod dominacijom Srba, dok se Hrvati levičarskih shvatanja diče antifašističkom borbom zemlje tokom Drugog svetskog rata.

Američka agencija primećuje da je lider SDP Zoran Milanović izjavio tokom kampanje da je umoran od obračunavanja s prošlošću, ali ističe da i on igra na kartu nacionalizma, jer se sastao sa hrvatskim ratnim veteranima i otvoreno se sukobio sa Srbijom.

Pozivajući se na rezultate anketa, AP predviđa da će ishod predstojećih izbora biti nalik rezultatu prethodnog glasanja, te da ni levičarski SDP, ni desničarski HDZ neće moći da samostalno vladaju.