Bivši hrvatski premijer Ivo Sanader danas je, nakon četiri godine suđenja, nepravosnažno osuđen na četiri i po godine zatvora zbog optužbi da je primio mito u iznosu od 17 miliona kuna (oko 2,3 miliona evra).

Prema optužnici, Sanader dobio "proviziju" pošto je Ministarstvo regionalnog razvoja, na čijem je čelu bio Petar Čobanković, 2009. kupilo zgradu u Planinskoj ulici od firme bivšeg HDZ-ovog saborskog poslanika i vlasnika mesara Stjepana Fiolića.

Pošto je osuđen na kaznu manju od pet godina, Sanader neće u zatvor dok presuda ne postane pravosnažna.

stjepan-fiolic.jpg
Printscreen YouTube/Al Jazeera 

Iako je na sudu priznao da je Sanaderu u njegov dom u Kozarčevoj ulici nakon prodaje zgrade doneo deset miliona kuna i milion evra mita u "kutiji za viršle" Fiolić je osuđen na godinu dana zatvora koje može da zameni društveno-korisnim radom. Ista kazna određena je i vlasniku "Inženjerskog biroa" Mladenu Mlinareviću, čija je firma preuveličala vrednost zgrade u Planijskoj ulici pre nego što ju je od Fiolića kupilo Čobankovićevo ministarstvo.

petar-cobankovic.jpg
Printscreen YouTube/Al Jazeera 

Do današnje presude Sanader, koji je suočen sa nizom uglavnom korupcijskih optužnica, nije imao ni jednu pravosnažnu niti nepravosnažnu presudu jer je hrvatski Ustavni sud u leto 2015. ukinuo presudu zbog ratnog profiterstva u slučaju "Hipo" i primanja mita od mađarskog "MOL-a" i celi slučaj vratio na ponovno suđenje zagrebačkom Županijskom sudu.Vrhovni sud potom je ukinuo i nepravosnažnu presudu i naložio novo suđenje u slučaju "Fimi medija", u kojoj je zbog korupcije ranije osuđena i Sanaderova bivša stranka HDZ.

Navodi se da je odluka Ustavnog suda bila i osnov za Sanaderovo puštanje iz zatvora Remetinec 25. novembra 2015. Do tada je u istražnom zatvoru bez prestanka bio od novembra 2012. kada mu je izrečena prva, naknadno ukinuta presuda u slučajevima "Hipo" i "Ina-MOL". Pre toga Sanader je zbog bekstva krajem 2010. bio pritvoren u Austriji, pa je nakon izručenja u julu 2011. bio u Remetincu do decembra iste godine kada se, do prve presude, branio sa slobode uz kauciju od 12,4 miliona kuna (oko 1,7 miliona evra).