ZAGREBAČKI ISTORIČAR: Hrvati negiraju jedan od najsramnijih delova hrvatske istorije

"Žalosno je što je u Hrvatskoj pojava revizionizma sve više, ali i to što on više ne dolazi samo iz opskurnih krugova, nego i od školovanih istoričara", rekao je jedan od vodećih hrvatskih istoričara Hrvoje Klasić, profesor istorije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Klasić kaže da je cela rasprava o toj knjizi, ali i temi pokušaja novog pisanja istorije, vrlo komplikovana u zemlji u kojoj decu u osnovnoj školi uče da je Nezavisna Država Hrvatska bila zlo i zločinački projekat Hitlera i Musolinija, dok ona istovremeno žive u ulicama nazvanim po ustaškom doglavniku Mili Budaku ili ministru iz Pavelićeve vlade Juliju Makancu.

"Kada je reč o samom Lozi, o njemu ništa ne znam. Nije ništa loše da se istražuje hrvatska istorija, ali na osnovu naučnih činjenica, a ne proizvoljnih i neutemeljenih stavova. Posebno me zabrinjavaju pokušaji izvrtanja ovog dela hrvatske istorije i negiranje jednog od najsramnijih delova hrvatske istorije, genocida i Holokausta iz vremena NDH", ističe Klasić.

On naglašava da je to posebno opasno u vremenu u kojem živimo.

"Mi imamo problem što bi nekim stvarima trebalo da se bave policija i pravosuđe, pogotovo onim gde se negira hrvatski ustav, da ne kažem i norme i temelji antifašističke Evrope", tvrdi profesor Klasić.

On napominje da pokušaji revizionizma postoje u gotovo svim evropskim državama. Ali, ističe on, i društva se prema njima odnose drugačije - pomno se posmatra da li se time krše zakoni:

"Mi u Hrvatskoj imamo dvosmislen i nedosledan odnos prema prošlosti, pa je teško uprti prstom u onoga ko bi u ovakvoj situaciji trebalo da reaguje. Imamo sistemski problem u Hrvatskoj od samog početka, kada smo stavili antifašizam u ustav, uveli državni praznik Dan antifašizma, a i prvi hrvatski predsednik Franjo Tuđman bio je partizan i antifašista. Sa druge strane, tolerisalo se rušenje spomenika i menjanje imena ulica koje su nosile naziv po antifašistima. Tolerisalo se da paravojne formacije nose imena po ustaškim zločincima. Sada, na osnovu tog licemerja, žanjemo što smo posejali", kaže Klasić.

Inače, Lozina knjiga u Hrvatskoj nije izazvala neke posebne reakcije, o njoj pišu pre svega mediji bliski crkvi. Recenzent dr Ivo Rendić Miočević napisao je da knjiga menja neke izgrađene paradigme o poziciji i ulozi Hrvata i Srba i da donosi pouzdan prikaz oblikovanja i plasmana optužbe Hrvata za nepostojeći genocide nad Srbima do leta 1941.

Splitski revizionizam

"Bolji poznavaoci prilika odavno su upoznati sa činjenicom kako u Splitu postoji izuzetno zahvalna, pa i prilično brojna, publika za konzumaciju najluđih revizionističkih poduhvata, čije autore ništa ne može omesti u razvijanju sve sramnijih zaključaka. Ponajmanje to mogu činjenice. Jedan od junaka te scene je Stjepan Lozo, nekadašnji upravnik Pomorskog muzeja u Splitu i profesionalni istoričar", napisao je u zagrebačkom Telegramu Dragan Markovina.

Kurir.rs/Novosti.rs (J. Kerbler)
Foto: Youtube/Printscreen