Mnogi građani koji su iz Hrvatske otišli da rade u bogatije evropske zemlje planiraju da tamo i ostanu, a kako bi mogli da ostvaruju sva prava kao ravnopravni građani odlučuju se da prihvate državljanstvo zemlje u koju su se odselili jer njeni zakoni ne priznaju dvojno državljanstvo.

U prošloj godini je iz Knjige hrvatskih državljana otpušteno 228 osoba, a 11 ih se odreklo hrvatskog državljanstva. U 2017. je 200 građana otpušteno iz hrvatskog državljanstva, a 13 ga se odreklo. U ovoj godini je primetan veliki rast toga broja.

U prvih devet meseci 2019., prema podacima koje su Glasu Slavonije dostavili iz Ministarstva unutrašnjih poslova, 361 je osoba otpuštena je iz hrvatskog državljanstva, a 20 osoba ga se odreklo.

Najveći broj zahteva, kažu u MUP-u, podnesen je radi sticanja državljanstava Austrije i Nemačke, a nešto manji broj zbog državljanstava Slovenije i Norveške. Kao najčešći razlozi podnošenja zahteva navode se zaposlenje i školovanje

Zahtev za ispisivanje iz hrvatskog državljanstva može podneti osoba koja je navršila 18 godina života, a zadovoljava određene pretpostavke. Ne sme imati smetnji u pogledu vojne obaveze, mora platiti sve poreze, takse i druge javne dažbine i obaveze prema pravnim i fizičkim osobama u Hrvatskoj.

Osoba koja se želi ispisati iz evidencije hrvatskih državljana mora pravno urediti imovinske obveze iz bračnog odnosa i odnosa roditelja i dece prema hrvatskim državljanima i prema osobama koje ostaju da žive u Hrvatskoj i mora da ima strano državljanstvo ili dokazati da će biti primljena u strano državljanstvo.

Kurir.rs/Index.hr
Foto: Profimedia