TENZIJE NA JUGU? Crna Gora navodno povlači vojnog atašea iz Zagreba, otvara pitanje granice sa Hrvatskom
Prema informacijama do kojih je došla Slobodna Dalmacija, Crna Gora neće poslati novog vojnog atašea u Zagreb kad sadašnjem istekne mandat. To je loš signal koji može da se shvati ili kao zaoštravanje odnosa ili kao smanjenje interesa za saradnjom.
Nemaju sve zemlje članice NATO-a u Zagrebu vojnog izaslanika, ali loš je signal ako se ne obnovi mandat postojećem. To se može shvatiti dvojako, kao znak zaoštravanja bilateralnih ukupnih i posebno vojnih odnosa, ali i kao smanjenje interesa za saradnjom sa zemljom saveznicom u Severnoatlantskom savezu.
Prvi argument je održiv jer je krajem prošlog meseca zvanična Podgorica objavila kako želi da otvori pitanje granice sa Hrvatskom. I to, kako su izvestili, ne samo na moru, nego i na kopnu.
Nakon odlaska misije UN-a sa Prevlake bilateralno je utvrđena postojeća kopnena granica.
Kada je reč o granici na moru, dogovoreno je da se ili reši dogovorom, što je malo verovatno, ili da će se taj problem rešiti na nekom od međunarodnih sudova, piše Slobodna Dalmacija i dodaje da je posle iskustva sa Slovenijom, Arbitražni sud "isključen" ali da ostaju Sud za pravo mora, Međunarodni sud pravde, oba tela UN-a.
Drugi argument je pitanje saradnje Podgorice sa NATO-om, trajno pitanje koje se pojavilo sa dolaskom na vlast sadašnje vlade, u kojoj su prosrpske stranke. Treba uzeti u obzir da je, prema poslednjoj anketi NATO-a, Crna Gora članica u kojoj je najniža podrška članstvu u Savezu, samo 50 posto. Dodatnu zabrinutost u Savezu izazvala je odluka Podgorice da ove godine ne pošalje pješadijski bataljon u sastav KFOR-a.
"Zbog situacije izazvane koronavirusom i restrikcijama u budžetu, Vojska Crne Gore u 2021. godini ne planira aktivnosti po pitanju zajedničkih priprema, obuke ili angažovanja pešadijskog voda u misiji KFOR na Kosovu", objavilo je crnogorsko ministarstvo obrane.
To saopštenje, kako je objavio Radio Slobodna Evropa, može lako da se dovede u pitanje kao stvarni razlog ako se uzme u obzir da je prosrpski Demokratski front (DF) pre donošenja odluke javno upozorio ministarku obrane Oliveru Injac i premijera Zdravka Krivokapića da će ih pozvati na odgovornost ako pošalju vojnike u KFOR.
Posle ove odluke, generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg je, prenosi hrvatski portal, ukazao na važnost učestvovanja zemalja u toj misiji.
"KFOR je važna misija. Temelji se na vrlo jasnom mandatu UN-a. I to je jedan od najopipljivijih izraza NATO-ove posvećenosti miru i stabilnosti u regionu. KFOR pomaže jamčiti sigurnost svim zajednicama na Kosovu i slobodu kretanja svima koji tamo žive", rekao je on.
Ubzro potom, početkom ove sedmice objavio je novo saopštenje u kome je naveo da je važno da Crna Gora delima nastavi da pokazuje da je "predana saveznica NATO-a. To je dobro za Crnu Goru, region i za Savez".
Crna Gora je u izuzetno osetljivom političkom trenutku, izložena pritisku Srbije i unutarnjih snaga koje nisu sklone članstvu u NATO-u. Strateški, Crna Gora je, ulaskom u Savez 2017. godine, jadransku obalu pretvorila u NATO obalu, ocenjuje portal.
Moguća odluka o izlasku iz NATO-a, kakve nije bilo u istoriji Saveza, bila bi preduslov za stvaranje strateške nestabilnosti na južnoj hrvatskoj granici. I to u slučaju povezivanja s Republikom Srpskom – u Trebinju je najavljena gradnja aerodroma koju bi finansirala Srbija.
Beograd bi tako mogao da vrati izgubljenu jadransku dimenziju, a Hrvatska bi na najužem delu zemlje bila pod snažnim pritiskom. To je stvarna pretnja Hrvatskoj i, posledično, NATO-u. Sama Crna Gora, bez obzira na Boku, nije strateški izazov jer se sa Prevlake bez problema može kontrolisati ulazak u zaliv. Odatle i priča o potrebi utvrđivanja kopnene granice, zaključuje Slobodna Dalmacija.
Kurir.rs/Slobodna Dalmacija
"MI NEĆEMO KAO AMERIKANCI DA UPADAMO NA UNIVERZITETE!" Vučić: Jedino mi je žao studenata koji žele da uče! (VIDEO)