SUROVA SLIKA HRVATSKOG DRUŠTVA: Evo sa kojim prihodima se samac kod komšija smatra sirotinjom! Ugroženo 750.000 građana!

Prošle godine je prag rizika od siromaštva za jednočlano domaćinstvo u Hrvatskoj iznosio oko 36.000 kuna (1 EUR - 7,5 kuna), dok je za domaćinstvo sa dvoje odraslih i dvoje male dece iznosio oko 76.000 kuna.

Prosečni raspoloživi prihod hrvatskih domaćinstava od 2015. godine porastao je za 40 posto. Upravo ti podaci se koriste za otkrivanje domaćinstava u riziku od siromaštva ili istinski siromašnih, a prema međunarodnim standardima, to su svi oni koji imaju manje od 60 odsto srednje vrednosti ekvivalentnog raspoloživog dohotka svih lica. Kroz ovu ekvivalentnu veličinu utvrđuje se jednak udeo svakog člana domaćinstva u sticanju zajedničkog prihoda; deca imaju niži koeficijent, odrasli veći. Prošle godine je prag rizika od siromaštva za jednočlano domaćinstvo iznosio oko 36.000 kuna, dok je za domaćinstvo sa dvoje odraslih i dvoje male dece iznosio oko 76.000 kuna.

Dakle, samac sa manje od 3.000 kuna mesečno je u opasnosti od siromaštva, a svaka četvoročlana porodica sa manje od 6.400 kuna mesečno. Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj je prošle godine iznosila 19,2 posto, što je poraslo za gotovo jedan postotni poen u odnosu na 2020. godinu, dok je 21 posto stanovništva živjelo u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti (blago smanjenje u odnosu na prethodnu godinu), odnosno 745 hiljada stanovnika Hrvatske.

Regionalno gledano, najviše je siromašnih u Panonskoj Hrvatskoj (29 odsto), na Jadranu i severnoj Hrvatskoj 20 odsto, a u Zagrebu 13 odsto. U evropskim zemljama, prema podacima iz 2020. godine, najviše osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti bilo je u Bugarskoj (32%), Rumuniji (30%) i Grčkoj (29%), a najmanje osoba u takvom položaju je u Slovenija (15%), Danska (16%) i Finska (16%). Svaka treća osoba starija od 65 godina u Hrvatskoj je u riziku od siromaštva, kao i čak 17 odsto dece u zemlji mlađe od 17 godina! Stopa materijalne i socijalne uskraćenosti prošle godine iznosila je 8,4 odsto i pokazuje procenat ljudi koji žive u domaćinstvima koja iz finansiskih razloga ne mogu da priušte godišnji odmor, adekvatno grejanje i kvalitetnu hranu, plaćanje iznenadnih troškova i slično.

Dakle, oko 320.000 hrvatskih državljana prošle godine je živelo u teškim materijalnim prilikama. Socijalne nejednakosti su prošle godine porasle iako je Hrvatska ostvarila jednu od najvećih stopa rasta BDP-a u Evropi. To se može iščitati iz podataka da je 20 odsto stanovništva sa najvećim raspoloživim prihodima imalo 4,8 puta više imovine od petine stanovništva sa najnižim prihodima. Godinu ranije taj odnos je bio 4,6. Inače, najmanja nejednakost u raspodeli dohotka bila je u Sloveniji, gde je taj odnos 3,3. U evropskim okvirima, zemlje sa najvećim socijalnim razlikama su Bugarska, sa odnosom od 8, i Rumunija – nešto ispod 8.

Kurir.rs/Večernji