Slušaj vest

Dve najpoznatije maskote sportskih manifestacija održanih u bivšoj Jugoslaviji i državama nastalim na njenom tlu nesumnjivo su Vučko i Zagi. Ove simpatične figure ne predstavljaju samo sportski duh i olimpijsko zajedništvo, već i vrednosti kojima moralno i duhovno težimo.


Omiljeni vuk Vučko i danas živi u sećanju generacija kao maskota Zimskih olimpijskih igara održanih u Sarajevu 1984. godine. Njegova popularnost ne jenjava ni četiri decenije kasnije – i dalje se nalazi na šoljama, bedževima, kačketima, sveskama i majicama, ostajući jedan od simbola Sarajeva.


Za zvaničnu maskotu Zimskih olimpijskih igara 1981. godine na javni konkurs pristiglo je čak 836 predloga. Među njima se našao samo jedan vuk, a upravo je on pobedio. Stručni žiri odabrao je šest maskota (ježa, grudvu snega, planinsku kozu, jagnje, lasicu i vuka), nakon čega je usledilo javno glasanje. Vučko je pobedio čak dva puta – prvo glasanje bilo je poništeno zbog žalbe jednog od autora (maskote ježa).


Autor pobedničkog rešenja bio je slovenački ilustrator Jože Trobec iz Kranja, koji je vuka prvobitno nazvao Jahorinko. Malo je nedostajalo da uopšte ne pošalje svoj rad, ali ga je supruga nagovorila – i tako je nastala legenda. Ipak, kako bi Vučko delovao još simpatičnije, uklonjen mu je jedan zub koji je virio iz vilice, a ime je promenjeno kako bi zvučalo blaže i toplije. Prema podacima Međunarodnog olimpijskog komiteta, Vučko je i dalje jedna od najomiljenijih sportskih maskota svih vremena.


Kada su počele pripreme za Univerzijadu u Zagrebu 1987. godine, bilo je to ozbiljno kao da se radi o pravoj olimpijadi. Maskota Univerzijade, vesela veverica Zagi, postala je nezaobilazan deo svakodnevnog života – njen lik krasio je gotovo svaki proizvod u prodavnicama. Tome je doprinela i činjenica da se država odrekla dela poreza na promet u korist organizacije ovog sportskog spektakla.
U procesu izbora maskote, "Večernji list" je pozvao građane da daju svoje predloge i ideje. Uredništvo je bilo zatečeno brojem pristiglih sugestija – među njima su bili vrabac, kos, medved i brojne druge životinje, ali je većina glasala za vevericu, prepoznajući je kao živahnu i simpatičnu figuru. Tako je nastao Zagi, iz pera ilustratora Nedeljka Dragića.


Osim Vučka i Zagija, još neke maskote postale su simboli sportskih događaja u gradovima bivše Jugoslavije. Adrijana, sredozemna medvedica, bila je maskota Mediteranskih igara u Splitu 1979. godine. Predložio ju je Vori Lalić, a ime je dobila po njegovoj kćerki.


Srba, vrabac sa crveno-plavim kačketom i belom majicom, bio je maskota Univerzijade u Beogradu 2009. godine. Autor Nikola Lehocki kreirao je sportskog vrapca, a za njegovo ime organizovano je javno glasanje. Od preko 50.000 glasova, ime "Srba" pobedilo je sa gotovo 50 odsto, ispred predloga "Cvrle" i "Dživdžan".


Beograd je kroz godine imao i druge maskote – Malinu Li i Šljivana Iva za Svetsko prvenstvo u atletici 2022. godine, kao i Rvoja, brkatog rvača sa šajkačom, maskotu Svetskog prvenstva u rvanju iste godine. Ipak, vrabac Srba ostao je najvoljenija maskota Beograda.
Dok se sa nostalgijom prisećamo starih omiljenih maskota, s nestrpljenjem iščekujemo da vidimo kako će izgledati maskota Specijalizovane izložbe EXPO 2027 Beograd. Da li će nova maskota postati simbol igre, zajedništva i kreativnosti – ostaje da vidimo.

Promo