Banjička šuma, Košutnjak, zemunski lesni profil, Lesni profil Kapela u Batajnici, Obrenovački zabran, Zvezdarska šuma, Lipovička šuma - dugi rt, Bojčinska šuma i zaštićeno stanište gljiva na Adi Ciganliji, biće nova zaštićena pordučja

BEOGRAD - Zavod za zaštitu prirode Srbije objavio je da je u toku proces zaštite još devet područja na teritoriji Beograda, nakon čega će glavni grad imati ukupno 39 zaštićenih prirodnih dobara, čija će površina biti povećana sa 1,34 na 1,74 odsto ukupne teritorije grada.

Devet novih područja koja će biti zaštićena, odnosna koja će biti proglašena spomenicima prirode, jesu Banjička šuma, Košutnjak, zemunski lesni profil, Lesni profil Kapela u Batajnici, Obrenovački zabran, Zvezdarska šuma, Lipovička šuma - dugi rt, Bojčinska šuma i zaštićeno stanište gljiva na Adi Ciganliji, rečeno je agenciji Beta u Zavodu. Menadžer za odnose s javnošću Zavoda Maja Radosavljević kazala je da se do kraja 2013. planira pokretanje zaštite još tri prirodna dobra, a njihova formalna zaštita u toku 2014. godine

Među njima je Forland na obali Dunava, preko puta Velikog ratnog ostrva, zatim stanište malog vranca na Adi ciganliji, kao i Topčiderski park.

"Mi smo pripremili studije zaštite, a ostalo je na Sekretarijatu za životnu sredinu", rekla je Radosavljevićeva.

Ona je dodala da su za zaštitu šuma Beograda, manjih prirodnih dobara, kao što su staništa retkih vrsta, urađene studije i da se očekuje procedura usvajanja koja će rezultirati donošenjem rešenja o zaštiti. "Preko puta Velikog ratnog ostrva, koji je zaštićen kao predeo izuzetnih odlika, jeste plavni predeo (forland) koji će dodatno obezbediti područje ugroženih i retkih vrsta", rekla je Radosavljevićeva.

Ona je istakla da se malo zna da se na obodu Beograda gnezdi retka vrsta - orao belorepan, kao i crna roda. Radosavljevićeva je naglasila da će Zavod za zaštitu prirode i dalje biti partner u zastiti životne sredine sa sekretarijatom grada Beograda, kao i nevladinim sektorom.

"Zaštićena područja utiču na očuvanje zdravlja ljudi, koji na njima mogu da ostvare neke svoje duhovne potrebe, rekreaciju, uživanje u prirodi, edukaciju, i nisu to samo pitanja kvaliteta vazduha ili boljeg kvaliteta vode, nego se radi o duhovnoj i društvenoj nadgradnji", istakla je Radosavljevićeva.

Kako su podsetili iz Zavoda za zaštitu prirode, tri najveća predela izuzetnih odlika u Beogradu su Avala, Kosmaj i Veliko ratno ostrvo, a strogi prirodni rezervati su šuma hrasta lužnjaka i graba kod Hajdučke česme i šuma srebrne lipe.

U zaštićena područja spadaju još miocenski sprud na Tašmajdanu, senonski sprud kredne periode Mašin majdan, morski neogeni sprud-profil na Kalemegdanu, Banjička šuma, Botanička bašta Jevremovac, akademski park, pionirski park, Miljakovačka šuma, Arboretum Šumarskog fakulteta, ali i druga zaštićena stabla i grupe stabala.