UDRUŽENJE BANAKA SRBIJE: Zakonom regulisati otvaranje humanitarnih računa

Tekuće računa na koji se uplaćuju novac građana može da otvori svaki građanin, a trošenje tog novca praktično niko ne kontroliše i zbog toga je i nastao veliki problem oko sredstava koja su uplaćena na račun porodice Ognjanović, a za lečenje njihove teško obolele ćerke Tijane, kaže Dugalić

On je kazao da je još prošle godine razgovarao sa ljudima iz Narodne banke Srbije o tome i ukazao, ne znajući da će problem oko korišćenja tih računa eskalirati, da to principijelno i sistemski treba urediti.

Razgovarali smo sa predstavnicima NBS gde da se traži rešenje i dobili smo odgovor da to može samo zakonom da se regulise i da bi to bilo u nadležnosti Ministarstva finansija", rekao je Dugalić.

"Nije u redu da neko ima otvoren humanitarni račun i da bilo ko drugi ne zna koliko tu para ima, kako se ta sredstva troše, jer je tada reč o potpunom devalviranju institucije takvog računa", smatra on.

Otvaranjem namenskih, humanitarnih računa i propisivanjem uslova pod kojima je moguće njihovo korišćenje izbegli bi se sadašnji problemi, jer bi se doznačena sredstva mogla koristiti samo uz odgovarajuće fakture za izvršenu usluge, objašnjava generalni sekretar Udruženja banaka.

Na pitanje da li bi nešto u tom domenu moglo da učini i Udruženje banaka, Duglić je odgovorio da ta institucija nije ovlašćena za to i da čak nema pravo ni predlaganja zakonskih rešenja.

Dugalić je rekao i da zbog propisa koji su sada na snazi nema ni evidencije koliko u bankama koje rade na srpskom tržištu ima humanitarnih računa.
Tekuće računa na koji se uplaćuju novac građana može, naime, da otvori svaki građanin, a trošenje tog novca praktično niko ne kontroliše i zbog toga je i nastao veliki problem oko sredstava koja su uplaćena na račun porodice Ognjanović, a za lečenje njihove teško obolele ćerke Tijane.

U NBS su, inače ukazali na obavezu banaka da prema odredbama Zakona o platnom prometu, poštuju tajnost računa ulagača, što se odnosi direktno na stanje u prometu novca.

Banke su, prema sadašnjim propisima, dužne da podatke o stanju računa daju samo na osnovu sudskog zahteva, ili postupajući prema nalogu poreskog organa ili tužilaštva, ako postoji sumnja o zloupotrebi.

Za Kontrolu platnog prometa za fizička i pravna lica koja obavljaju delatnost je, kako objašnjavaju u NBS, zaduženo Ministarstvo finansija, što znači da Narodna banka nema ovlašćenje da kontroliše kako se upotrebljavaju sredstva izdvojena za humanitarne potrebe.

U Informativnoj službi Komercijalne banke rečeno je da domaći zakoni ne poznaju kategoriju humanitarni račun, ali da se "slažu sa svim inicijativama za zakonsko uređivanje otvaranja i upravljanja računima koji imaju humanitarni karakter".