Ratari će od nadležnih stručnih službi dobiti preporuke koje kulture mogu da seju, odosno sade ukoliko analize pokažu da je to moguće

BEOGRAD - U Srbiji je poplavljeno 90.000 hektara obradivog zemljišta, od čega je na polovini površina moguće presejavanje ili nova setva, izjavio je direktor Uprave za poljoprivredno zemljište Zoran Knežević, pozivajući se na prve procene kojima raspolaže Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine.

On je rekao da će poljoprivredni proizvođači od nadležnih stručnih službi dobiti preporuke koje kulture mogu da seju, odosno sade ukoliko analize pokažu da je to moguće.

Preporuka stručnjaka je da se najpre ponovo seju žitarice - pre svega kukuruz i soja, dok kod povrća treba biti nešto oprezniji jer te kulture preuzimaju u korenov sistem i list štetne materije, ako postoje zagađivači, napomenuo je Knežević.

On je novinarima u Privrednoj komori Srbije kazao da je do sada uzeto 454 uzorka zemljišta, dodajući da će sve troškove analiza preuzeti država i domaći i strani donatori.

Ministarstvo poljoprivrede koordinira i dodelu donacija u vidu repromaterijala, rekao je Knežević u PKS gde je organizovana vanredna sednica Udruženja za poljoprivredu na temu šteta usled katastrofalnih poplava.

On je istakao da poljoprivrednici koji već ove godine mogu da uđu u novu setvu, odnosno žetvu, neće imati potpune gubitke.

Knežević je naveo da je u poplavama najviše nastradalo zemljište na teritoriji opština Krupnja i Malog Zvornika, ali nisu prikupljeni još svi podaci o kojim površinama se radi.

On je rekao da u ovom trenuku nije moguće reći ni koliko je zemljišta potpuno opušteno i erodirano, odnosno gde će biti neophodna remedijacija, poboljšanje kvaliteta i privođenje kulturi, jer se procene tek rade.

"Remedijacija će se raditi tamo gde postoje određena zagađenja, što će se utvrditi na osnovu analiza u drugoj fazi, očekujemo da će u prvoj fazi biti vrlo malo zemljišta koje neće biti sposobno za ponovnu poljoprivrednu proizvodnju", objasnio je Knežević.On je podsetio da u Srbiji postoji katastar zagađivača, a biće analizirano i da li su eventualno međunarodne vode donele neke materije koje će biti unete u zemljište i onemogućiti poljoprivrednu proizvodnju.

Knežević je kazao da druga faza ispitivanja zemljišta, mulja i vode za navodnjavanje na nekoliko hiljada uzoraka podrazumeva dodatne analize koje su dosta skupe, ali i istakao da u Ministarstvu žele da budu apsolutno sigurni da poljoprivredni proizvođači i kasnije potrošači mogu jesti zdravstveno bezbednu hranu sa tih površina.