KRVAV PUT DO USTAVA: Veliki hrišćanski praznik i Dan državnosti Srbije
Trajalo 31 godinu Srpska revolucija je započeta 1804. Karađorđevim ustankom u Orašcu, a završena 1835. godine donošenjem čuvenog Sretenjskog ustava, kojim je ograničen apsolutizam Miloša Obrenovića
Sretenje se kao Dan državnosti Srbije slavi od 2002. godine u spomen na dan kada je na zboru u Orašcu 1804. Karađorđe digao Prvi srpski ustanak i dan kada je u Kragujevcu 1835. donet prvi Ustav Knjaževstva Serbije, čime je zaokružena „srpska revolucija“, koja je trajala 31 godinu.
Sudbinu Karađorđevog ustanka odredio je ishod rusko-turskog rata, koji se završio potpisivanjem mira u Bukureštu 1812. godine. Prvi srpski ustanak ugušen je u krvi 1813. godine. Posle sloma ustanka Miloš Obrenović, kao najznačajnija ličnost u Beogradskom pašaluku, predao se Ali-agi Serčesmi. Sulejman-paša Skopljak je u Obrenoviću pronašao saradnika i postavio ga je za baš-kneza kragujevačke, rudničke i čačanske nahije.
Turci su nastavili da čine zulum u Srbiji, pa je u jesen 1814. okolini Čačka spontano izbila Hadži Prodanova buna, koja se proširila i na susedne nahije.
Prethodio mir s Turcima
Miloš Obrenović se stavio na čelo bune, a onda je sa nekoliko srpskih knezova pomogao njeno gušenje. Pripreme za sledeću bunu počele su još dok je Sulejman-paša držao Miloša Obrenovića u Beogradu. Miloš je izdejstvovao svoju slobodu pod izgovorom skupljanja novca za otkup srpskog roblja. A onda je 1815. u Takovu digao Drugi srpski ustanak. Posle četiri meseca borbi i Napoleonovog poraza na ruskom frontu Turska je bila primorana da sa Srbima potpiše mir 25. oktobra 1815.
Veliki vatromet
Milošev apsolutizam doveo je do mnogobrojnih buna čiji je cilj bio da se njegova vlast ograniči, što je na kraju rezultiralo donošenjem Sretenjskog ustava, kome je prethodila Miletina buna iz januara 1835. Tekst Ustava Knjaževstva Serbije za dvadesetak dana napisao je Dimitrije Davidović, sekretar kneza Miloša. Velika narodna skupština zasedala je u Kragujevcu od 14. do 16. februara 1835. godine po gregorijanskom kalendaru. Izglasan je 15. februara, što je proslavljeno velikim vatrometom.
Sretenjskim ustavom Srbija je iz uređenja apsolutističke monarhije prešla u sistem vladavine oligarhije. Knez je vlast delio sa Državnim sovjetom. U Austriji i Rusiji se Sretenjski ustav smatrao revolucionarnim aktom koji ugrožava monarhijski princip. Na zahtev tih zemalja i Turske, knez Miloš je posle 55 dana povukao Sretenjski ustav. Sve do nastanka Kraljevine SHS 1. decembra 1918. u Srbiji je 15. februar smatran za najbitniji praznik u političkom, kulturnom i istorijskom kalendaru. Tada je praznik ukinut, a ponovo je počeo da se slavi od 2002.
Kurir / Slavica Tomčić
Foto: Arhiva, Nemanja Pančić, Profimedia
POGLEDAJTE BONUS VIDEO:
ANKETA: Zašto se slavi Sretenje?
"DAĆU SVE OD SEBE DA SE SAČUVA MIR I STABILNOST" Vučić: "Biću opet ponosan zato što sam bio na strani časti, na strani slobode, na strani istine" (VIDEO)