MNOGI NEMAJU KULTURU ZA PRIRODNA BLAGA SRBIJE: Srbi krenuli u prirodu kao pod vašarsku šatru PRIRODNJACI ZGROŽENI

BEOGRA - Direktor Zavoda za zaštitu prirode Srbije Aleksandar Dragišić upozorio je danas na neželjene strane velikog broja interesovanja za jedinstvene delove sistema zaštićenih područja, kojih u zemlji ima oko 500, i ocenio da mnogi od njih i ne znaju pravila ponašanja u tim sredinama.

Tim povodom ponovio je pravila i pozvao građane da nauče ono što treba da znaju jer se deo posetilaca, koji nije uobičajeno provodio odmor u prirodi, našao u okruženju u kojem važe posebna pravila i kultura ponašanja kako ne bi ugrozili ni svet prirode ni sebe.

Dragišić je upozorio na to da su neki od tih ljudi čak ucrtavali svoju signalizaciju i zbunjivali ostale posetioce, ostavjali smeće, gubili se, ulazili u zone sa osetljivim staništima retkih vrsta, i da im treba reći da nema ni skupljanja jaja pitica...

"Bitno je da nije došlo do većih problema koji bi degradirali prostor, narušili staništa biljnih i životinjskih vrsta, izazvali požare", naveo je Dragišić.

Po njegovim rečima, zaštićena područja rešavala su određene probleme na terenu, najveće probleme imao je Uvac ali se najlakše snašao Nacionalni park Đerdap.

"Nacionalni park Tara, kao prostor s najviše uređenih šetnih i biciklističkih staza i vidikovaca, imao je problem organizovanja velikog broja ljudi i vozila, pojačanom potrebom odvoženja smeća i pre svega, zalaženja u rezervate sa prvim stepenom zaštite kao što je rezervat Crveni potok na Mitrovcu", rekao je on.

Turistička organizacija Vlasine sa nekada dnevnim ulaskom od 2.000 automobila, posetilaca, najviše bavila otpadom i smećem u priobalju.

Odovženje smeća i čišćenje posle posetilaca bio je veliki posao i u Parku prirode "Stara planina", kao i još 40 zaštićenih područja kojima upravaljaju JP "Srbijašume".

TO Čačak, upravljač Parka prirode "Ovčarsko-Kablarska klisura", pomagala je turistima da savladaju planinarske staze, budući da su neodgovorni pojedinci pored zvanične, na stazama ispisivali svoju signalizaciju, i time zbunjivali posetioce.

Rezervat "Uvac" imao je najveći problem s nedozvoljenim preletom helikoptera koji su ugrožavali mlade beloglavih supova u periodu njihove pripreme za prvi let.

Zato su, kako podsećaju, pokrenuti koraci ka zabrani niskih letova na prostoru tog rezervata.

Zavod podseća na osnovna pravila ponašanja u prirodi, a prvo je da se o vrednostima i lepotama zaštićenog područja informiše u Informativnom centru i Centru za posetioce u zaštićenim područjima.

"Raspitajte se o vodičkoj službi, mogućnostima korišćenja bicikla. Posvetite vreme obaveštenjima na informativnim tablama, ako postoje. Poštujte znake upozorenja ili zabrana. Krećite se po obeleženim stazama. Ne udaljavajte se od njih čak iako mislite da ćete se lako orjentisati. Vozite obeleženim putevima. Poštujte zabrane upotrebe sirene, parkirajte samo na obeleženim i uređenim parkinzima", naveo je Dragišić.

Kako dodaje, kampuje se na označenim i uređenim mestima, za izlet se biraju mesta s postavljenim stolovima, roštilj pravi samo na dozvoljenim mestima, ne lome se grane drveća za vatru. Pred odlaska proverava se da li je vatra dobro ugašena.

"Smeće odlažite u kese, ako nema kante ponesite ga sa sobom, ne pravite buku, ne dovikujte se, ne uznemiravajte životinje, ne berite biljke, gljive, ne hvatajte i ne ubijate životinje u strahu, ne ostavljajte ljubicme bez nadzora, ne kupite jaja iz gnezda, prijavite nedogovno ponašanje", neka su pravila Direktor Zavoda kaže da se nada da će građani koji su ove godine odškrinuli vrata lepota prirode Srbije, nastaviti da obilaze područja prirodne baštine kada i druge tradicionalne destinacije za odmor budu ponovo dostupne.

(Kurir.rs/Tanjug)