EKSKLUZIVNO! DOKTOR OGNJEN GAJIĆ S ČUVENE MEJO KLINIKE ZA KURIR: Na respiratoru više od 95 odsto su nevakcinisani!

Svetski priznati prof. dr Ognjen Gajić, specijalista intenzivne medicine i plućnih bolesti, u intervjuu za Kurir objašnjava zašto je vakcina važna kao i buster doza.

Sada su kod nas i deca na respiratoru, više trudnica i porodilja umrlo je u prethodnih mesec dana u Srbiji...

- Dosadašnja istraživanja su pokazala efikasnost i bezbjednost vakcinacije u trudnoći i kod djece iznad 12 godina. Sporedni efekti su rijetki u poređenju s kovid infekcijom, koja u trudnoći, nažalost, može dovesti do smrti i majke i ploda.

Šta je delta soj doneo u kliničkoj slici kovid pacijenata?

- Klinička slika je ista. Međutim, u posljednjem talasu je sve veći broj mlađih bolesnika jer su stariji u većini zemalja vakcinisani, a mlađi, nažalost, nisu.

Vidite li kraj pandemiji, budući da virus probija i imunološki bedem vakcinisanih, a imamo i mnogo nevakcinisanih?

- Nisam epidemiolog, ali po svemu što znamo, jako smo zakasnili sa vakcinacijom i poštovanjem jednostavnih mjera - distanca i maske u zatvorenom javnom prostoru. U mojoj sredini (Ročester, Minesota), gdje je 90% vakcinisanih, život je odavno normalan, osim u intenzivnoj njezi, gdje primamo bolesnike iz drugih mjesta, u kojima su, nažalost, zakasnili kao i na Balkanu. Pandemija će se završiti kad se prekine lanac prenosa virusa. Bolje je da to postignemo vakcinacijom i, po potrebi, revakcinacijom, nego teškim oblicima bolesti i smrću.

Koja terapija se pokazala kao najbolja u lečenju kovida 19?

- Dosadašnja istraživanja su pokazala različitu efikasnost u zavisnosti od stadija infekcije. U fazi virusne replikacije, što je otprilike prva nedelja, određenu efikasnost su pokazala monoklonalna antitijela i antivirusni lijek remdesivir. Ne smanjuju smrtnost, ali ublažavaju tok bolesti. U kasnijoj fazi pojačanog imunog odgovora, a to su hospitalizirani bolesnici s upalom pluća, najefikasniji su se pokazali kortikosteroidi, koji u umjerenoj dozi smanjuju smrtnost. Neke studije su pokazale dobar učinak terapeutskih doza heparina, i to po prijemu u bolnicu. Kod bolesnika sa naglim pogoršanjem u toku bolničkog liječenja, uprkos kortikosteroidima, određeni efekat imaju noviji imunomodularni lijekovi - tocilizumab, baricitinib, mada nisu poređeni sa većim dozama kortikosteroida.

Poznati ste i po drugačijem pristupu pacijentima u intenzivnoj nezi - kontakti preko Zuma s porodicom, natpisi s onim što najviše vole ispred njih...

- Kao i svi mi, kritično oboljeli su ljudska bića sa fiziološkim, psihološkim, socijalnim i spiritualnim potrebama. U intenzivnoj njezi, među aparatima i monitorima, nekad je to lako previdjeti i bolesnik postane brojka, dijagnoza ili nalaz. Kad sam prije nekoliko godina, srećom, preživio kritično oboljenje, shvatio sam na ličnom primjeru koliko su važni ljudska riječ i dodir u trenucima kad je život ugrožen (https: //pubmed. ncbi. nlm. nih. gov/21693715/). Doživljaj bolesnika kao ličnosti sa osobinama, željama i stremljenjima pomaže i osoblju u jedinicama intenzivnog liječenja da ne izgore od napornog rada, otuđujućih tehnologija i čestog susreta sa smrću.

Kakav je najčešće postkovid?

- Bolesnici koji prežive kritične forme bolesti i kojima je bilo potrebno liječenje na respiratoru više nedelja imaju značajne funkcionalne, psihološke i kognitivne tegobe i oporavak traje mjesecima.

Vodite i Vajber grupu u kojoj je skoro 6.000 lekara s naših prostora.

- Počelo je podrškom ljekarima u jedinicama intenzivnog liječenja. Naročito na početku pandemije bilo je mnogo dezinformacija, pa je bilo važno razlučiti bitno od nebitnog. S vremenom se podrška usmjerila na razmjenu informacija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i, naravno, prevencije i vakcinacije. Ljekari koji učestvuju daju sve od sebe za njegu i liječenje, ali nažalost, nisu mogli više da utiču na preventivne mjere i vakcinaciju, što je najvažnije.

Kurir.ra/Jelena S. Spasić