U Srbiji više od trećine odraslog stanovništva (37,9 odsto) povremeno ili svakodnevno puši cigarete, i to najviše osobe od 35 do 44 godine starosti. U poređenju s podacima iz 2019. godine, broj odraslih pušača je porastao za šest odsto, ali i broj tinejdžera koji konzumiraju duvanske proizvode. S druge strane, od raka pluća kod nas godišnje oboli 7.000, a umre 5.000 ljudi.

Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" objavio je u maju "Istraživanje o upotrebi duvanskih i srodnih proizvoda među populacijom starosti 18-64 godine u Srbiji", rađeno u decembru 2023. na uzorku od 1.598 stanovnika. Ono je pokazalo i da svaki peti odrasli pušač puši više od jedne pakle cigareta dnevno, a 18,4 odsto je bar jednom probalo elektronske cigarete. S druge strane, "Batutovo" istraživanje ponašanja u vezi sa zdravljem dece školskog uzrasta u Srbiji 2022. godine otkrilo je da je jedna petina đaka od 11, 13 i 15 godina probala elektronske cigarete i da korišćenje elektronskih cigareta i snusa, duvana u prahu, raste sa uzrastom.

profimedia0286360497.jpg
peechaluk moreerat/Alamy/Profimedia 

Faktor rizika

Da je u Srbiji upotreba duvana već dugi niz godina jedan od najzastupljenijih faktora rizika po zdravlje, potvrdili su i rezultati Zdravstveno-statističkog godišnjaka iz 2023, u kome "Batut" podseća na podatke iz 2019, kad je 31,9 odsto stanovnika uzrasta 15 i više godina imalo naviku stalnog ili povremenog pušenja duvanskih proizvoda, uključujući zagrevane duvanske proizvode.

Pušači su više bili muškarci nego žene, a najveći broj njih je bio u starosnoj grupi od 45 do 54 godine. Ta granica se sada smanjila i najviše ih je u grupi od 35 do 44 godine. U to vreme u našoj zemlji je svakodnevno pušio cigarete, cigare ili duvan za lulu svaki četvrti stanovnik, odnosno 27,1 odsto, a prošle godine pušilo je više od trećine odraslih.

ostavljanje-cigareta-shutterstock-2179178599.jpg
Shutterstock 

Rezultati istraživanja iz 2019. godine pokazali su i da je skoro polovina stanovništva (48,9 odsto) starijeg od 15 godina bila izložena duvanskom dimu u zatvorenom prostoru svaki dan, a skoro isto toliko (49,1 odsto) nepušača je bilo zabrinuto zbog štetnih posledica po sopstveno zdravlje. Posle četiri godine je čak 85 odsto stanovnika uzrasta 18-64 godine navelo je da je izloženo duvanskom dimu u ugostiteljskim objektima, a 43 odsto na svom radnom mestu.

Poslednji stadijum

Pušenje je, inače, jedan od najčešćih uzročnika raka pluća, najsmrtonosnijeg karcinoma u Srbiji i svetu. U proseku, u našoj zemlji se kod 19 osoba dnevno dijagnostikuje rak pluća, dok svakodnevno 13 sugrađana, nažalost, izgubi bitku s tom bolešću. Srbija po oboljevanju od ove vrste karcinoma zauzima neslavno drugo mesto u Evropi. Jedan od najvažnijih preduslova za uspešno lečenja raka pluća je rano otkrivanje, što u Srbiji trenutno nije slučaj, jer se kod više od 70 odsto pacijenata otkrije u poslednjem stadijumu. Srbija je inače prva zemlja zapadnog Balkana u kojoj će se od novembra sprovoditi organizovani skrining za rano otkrivanje ove vrste karcinoma.

rak-pluca-shutterstock-561431932.jpg
Shutterstock 

Pulmolog prof. dr Dragana Jovanović kaže za Kurir da broj pušača raste, a da su u čak 85-90 odsto slučajeva pacijenti koji su pušači.

  • Statistika o pušačima u Srbiji
  • 37,9 odsto odraslih povremeno ili svakodnevno puši
  • od toga je 41,5 odsto muškaraca i 34,4 odsto žena
  • svaki peti odrasli pušač konzumira više od jedne pakle cigareta
  • 18,4 odsto odraslih je bar jednom probalo elektronske cigarete
  • u najvećem procentu elektronske cigarete probale su osobe od 25 do 34 godine starosti
  • 10,6 odsto odraslih je probalo nargilu, u najvećem procentu osobe od 18 do 24 godine
  • ljudi su duvanskom dimu najizloženiji u ugostiteljskim objektima (85 odsto), na poslu (43 odsto) i u obrazovnim ustanovama (24 odsto)
  • pušenje nije dozvoljeno u manje od petine domaćinstava, a u 33 odsto je dozvoljeno pušiti u svim prostorijama

- Skrining za rano otkrivanje raka pluća smanjuje smrtnost za čak 20 odsto, što nije slučaj čak ni kod mamografije za rak dojke. Skrining s niskodoznim skenerom otkrije promene i u drugim organima, zato je veoma važan njegov značaj, samo je pitanje koliko će sistematski biti sprovođen i koliki će odziv građana u rizičnoj grupi biti. Takođe, Srbija je prva po smrtnosti od aerozagađenja u kombinaciji s pušenjem, što je takođe alarmantno.

Bonus video:

Kurir televizija OD HRONIČNO OPSTRUKTIVNE BOLESTI PLUĆA BOLUJE 12 ODSTO SRBA: Zagađen vazduh jedan od okidača za oboljevanje (KURIR TELEVIZIJA)