Čak 13 odsto beba već pre druge godine ima karijes! Mnogi mališani već u prvoj godini unose šećere i slatkiše, a higijena zuba gotovo da i ne postoji, što može biti velika potencijalna opasnost da kasnije stalni zubi budu bolesni, a sve to može prouzrokovati infekcije koje mogu zahvatiti čitav organizam, upozorava za Kurir dečji stomatolog u penziji, prof. dr Jovan Vojinović.

Prema najnovijoj studiji Stomatološkog fakulteta u Srbiji, karijes ranog detinjstva prisutan je kod 13 odsto dece, i to već pre druge godine, preko 51 odsto u uzrastu od tri do pet godina i 80 odsto u šestoj. Do 90 odsto tih lezija nije sanirano.

karijes-profesor-jovan-vojinovic.jpg
Privatna Arhiva Prof. dr Jovan Vojinović

- U Banjaluci je jedna studija pokazala da čak 35 odsto dece do druge godine već ima karijes. Ovi rezultati su alarmantni, pogotovo taj podatak da deca tog uzrasta već imaju karijes, onda nam je jasan i podatak zašto 80 odsto šestogodišnjaka ima karijes. Ti zubi uopšte nisu sanirani i oni su stalni izvor infekcije i često se čuvaju tako otvoreni, što je pogrešno - ističe dr Vojinović, koji se već četiri decenije bavi ovom problematikom.

Lečenje bez bušenja

Dr Vojinović naglašava da je preventivni pregled zuba u prvoj godini važan, te da se time vrši ispitivanje rizika:

- Ukoliko se otkrije rizik, preduzimaju se preventivne mere, kojima se sprečava dalji razvoj karijesa. Danas postoje metode i lečenje karijesa bez bušenja i plombi. Najčešće stomatolozi kažu da sa decom do treće godine ne rade, što je apsolutno pogrešno. Početak karijesa predstavljaju bele mrlje na zubima, ako se tu na vreme interveniše, dolazi do potpunog oporavka, a ukoliko dođe do pucanja, jave se rupice, i to se rešava uspešno određenim preparatima na bazi srebra i fluora, čime se sprečava propadanje zuba.

Loša higijena

Napominje i da čak 50 odsto dece već u prvoj godini dobija slatkiše, a 80 odsto u drugoj.

shutterstock_440114299.jpg
Shutterstock 

- Deca ne unose samo slatkiše, tu su i drugi izvori šećera. Pored toga, zubi se retko peru deci, a kad se peru, ne koriste se dobre paste, te paste moraju da sadrže aktivne sastojke, na prvom mestu fluor, pasta mora da sadrži fluora 1.000 ppm. Ekološke i prirodne paste ne služe svrsi i nemaju efekta, ali, nažalost, pojedini stomatolozi i pedijatri ih preporučuju. Neki čak preporučuju da se zubi ne peru do druge godine, što je greška - ističe sagovornik Kurira.

Posledice ranog karijesa

- bol
- infekcije
- otežana ishrana
- ugrožen razvoj stalnih zuba
- stvaranje nepovoljne sredine, u kojoj stalni zubi lakše obolevaju

Prema njegovim rečima, sa higijenom zuba se počinje sa nicanjem prvih zuba. Problem je i to što je mali broj dece imao preventivni pregled stomatologa koji se preporučuje u prvoj godini života.

- U Beogradu je svega pet odsto dece imalo taj pregled, deca uglavnom dolaze kad imaju problem, a ne preventivno. Kada izbiju zubi, odmah treba uključiti pranje sa odgovarajućom četkicom i pastom, pokretima nadole, kako mi to kažemo, "kiša pada, trava raste"... Deca pružaju otpor, pa roditelji potpuno odustaju od pranja zuba. Do druge godine količina paste treba da bude zrna pirinča, a od druge do šeste zrna graška. Najbolje je preći svaki deo vilice po pet puta da bi to bilo valjano - napominje on.

Loša ishrana

- Deca do šeste godine ne mogu sama sebi da peru zube, a to bi roditelji trebalo da rade najmanje dva puta dnevno!

0603 shutterstock_588098894.jpg
Shutterstock 

Kako bi trebalo da bude

- pedijatar u prvoj godini upućuje dete stomatologu na prvi preventivni pregled
- stomatolog radi analizu rizika prema savremenim protokolima
- oboleli zubi se mogu i moraju sanirati u bilo kom uzrastu
- kontrolni pregledi se određuju na osnovu rizika

Dr Vojinović objašnjava i da je greška što roditelji maloj deci peru zube sa gazom, vodom i sodom bikarbonom.

- Ključna je uloga roditelja! Karijes u mlađim uzrastima napreduje sve više, ishrana je sve bogatija šećerima, deca slabo žvaću, jedu pasirano, ceđeno, šećera ima i tamo gde ne znamo da ima, da ne pričam o skrivenim šećerima. Karijes razara zube i mora da se sanira, ako se ne uradi ništa, infekcija ulazi u tzv. zubnu pulpu, širi se na kost i odatle može da se širi po celom organizmu, zato je važno na vreme ga lečiti - ističe dr Vojinović, koji je kao glavni autor nedavno sa kolegama iz Republike Srpske, Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograd i Instituta "Batut" objavio knjigu "Karijes ranog detinjstva, prevencija i lečenje", koja se, između ostalog, bavi i ovom problematikom.

Kurir.rs/ Mina Branković

TikTok/rossbridgedentistry Mama zubarka pere zube detetu