Smrtonosni virus, koji mahom napada decu, lane odneo 38 života! SZO i Unicef o najjačoj epidemiji u Evropi za 25 godina: Ovo je poziv za buđenje!
Evropski region prijavio je najveći broj slučajeva morbila u poslednjih 25 godina, vakcinacija protiv malih boginja i dopiranje do neodlučnih roditelja su prioritet
U regionu Evrope za 2024. godinu prijavljeno je 127.350 slučajeva morbila, što je dvostruko više od broja prijavljenih slučajeva za 2023. i najveći broj od 1997. godine, pokayala je analiza SZO i UNICEF-a.
Deca mlađa od pet godina činila su više od 40 odsto prijavljenih slučajeva u regionu, koji obuhvata 53 zemlje u Evropi i Centralnoj Aziji. Više od polovine prijavljenih slučajeva zahtevalo je hospitalizaciju. Prijavljeno je ukupno 38 smrtnih slučajeva, na osnovu preliminarnih podataka dobijenih do 6. marta 2025.
Broj slučajeva morbila u regionu generalno je u opadanju od 1997. godine, kada je prijavljeno oko 216.000, dostižući najniži nivo od 4.440 slučajeva u 2016. Međutim, ponovni porast je primećen u 2018. i 2019. sa 89.000 odnosno 106.000 prijavljenih slučajeva za dve godine. Nakon pada u pokrivenosti imunizacijom tokom pandemije COVID-19, slučajevi su ponovo značajno porasli 2023. i 2024. godine. Stope vakcinacije u mnogim zemljama tek treba da se vrate na nivoe pre pandemije, povećavajući rizik od izbijanja.
- Boginje su se vratile, i to je poziv za buđenje. Bez visoke stope vakcinacije, nema zdravstvene sigurnosti. Dok oblikujemo našu novu regionalnu zdravstvenu strategiju za Evropu i centralnu Aziju, ne možemo sebi dozvoliti da izgubimo tlo pod nogama. Svaka zemlja mora pojačati napore da dopre do zajednica koje su nedovoljno vakcinisane - upozorio je dr Hans Henri P. Kluge, regionalni direktor SZO za Evropu i dodao:
- Virus malih boginja nikada ne miruje, a ne možemo ni mi.
Prvu dozu propustilo čak 500.000 dece širom Evrope
Evropski region je 2024. godine činio jednu trećinu svih slučajeva morbila u svetu. Samo u 2023. godini, 500.000 dece širom Regiona propustilo je prvu dozu vakcine protiv malih boginja (MCV1) koja bi trebalo da se da kroz rutinske službe imunizacije.
- Slučajevi malih boginja širom Evrope i Centralne Azije porasli su u poslednje dve godine, što ukazuje na nedostatke u pokrivenosti imunizacijom - rekla je Regina De Dominicis, regionalna direktorka UNICEF-a za Evropu i centralnu Aziju i dodala:
- Da bismo zaštitili decu od ove smrtonosne i iscrpljujuće bolesti, potrebna nam je hitna akcija vlade, uključujući kontinuirano ulaganje u zdravstvene radnike.
Morbili su jedan od najzaraznijih virusa koji pogađaju ljude. Pored hospitalizacije i smrti uzrokovane komplikacijama uključujući upalu pluća, encefalitis, dijareju i dehidraciju, boginje mogu izazvati dugoročne, iscrpljujuće zdravstvene komplikacije kao što je slepilo. Takođe može oštetiti imuni sistem "brisanjem" njegovog pamćenja o tome kako se boriti protiv infekcija, ostavljajući preživele od morbila ranjivim na druge bolesti. Vakcinacija je najbolja linija odbrane od virusa.
Opasnost iz BiH i Crne Gore
Manje od 80 procenata dece koja ispunjavaju uslove u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji i Rumuniji vakcinisano je MCV1 2023. godine, daleko ispod stope obuhvata od 95 procenata koja je potrebna da bi se održao imunitet stada. I u Bosni i Hercegovini i u Crnoj Gori stopa pokrivenosti MCV1 ostala je ispod 70 posto, odnosno 50 posto u posljednjih pet ili više godina.
Rumunija je prijavila najveći broj slučajeva u regionu za 2024. godinu, sa 30.692 slučaja, a sledi Kazahstan sa 28.147 slučajeva.
Dopiranje do neodlučnih roditelja prioritet
Ospice ostaju značajna globalna pretnja. Globalno, 359.521 slučaj morbila prijavljen je za 2024. Prenos virusa preko granica i kontinenata se dešava redovno, a izbijanja ove visoko zarazne bolesti će se desiti svuda gde virus pronađe džepove nevakcinisanih ili nedovoljno vakcinisanih ljudi, posebno dece.
UNICEF i SZO rade zajedno sa vladama, i uz podršku partnera, uključujući Evropsku uniju i Globalnu alijansu za vakcine i imunizaciju, na sprečavanju i reagovanju na epidemije morbila, angažovanjem sa zajednicama, obukom zdravstvenih radnika, jačanjem programa imunizacije i sistema nadzora bolesti i pokretanjem kampanja imunizacije protiv malih boginja.
UNICEF i SZO pozivaju vlade sa aktivnim epidemijama da hitno intenziviraju pronalaženje slučajeva, praćenje kontakata i sprovode kampanje hitne vakcinacije. Imperativ je da zemlje analiziraju osnovne uzroke izbijanja, pozabave se slabostima u svojim zdravstvenim sistemima i strateški koriste epidemiološke podatke da identifikuju i poprave nedostatke u pokrivenosti. Dopiranje do neodlučnih roditelja i marginalizovanih zajednica i rešavanje nejednakog pristupa vakcinama moraju biti centralni deo svih napora.
Zemlje koje nemaju trenutne epidemije morbila treba da budu pripremljene, uključujući identifikaciju i rešavanje nedostataka u imunitetu, izgradnju i održavanje poverenja javnosti u vakcine i održavanje jakih zdravstvenih sistema, navedeno je u saopštenju SZO i UNICEF-a.
DO KRAJA MESECA OTVARAMO AUTO-PUT DO POŽEGE! Vučić: Niko nije ni mislio da ćemo stići da uradimo