U intervjuu za zagrebački Jutarnji list Ćosić objašnjava kako je došlo do amandmana iz 1974. godine koji su doveli do secesije 1991.

Zagrebački Jutarnji list priredio je i svoj nikad objavljeni intervju s Dobricom Ćosićem iz 2011.
"Budući da sam dotad, do februara 2011. uglavnom već prikupio sav materijal koji mi je bio potreban za knjige na kojima radim, a bio sam i u vrlo zreloj fazi rada na 'Mom beogradskom dnevniku', nije mi smetala ova Ćosićeva težnja da se na jedan malo drugačiji (recimo, taktički promišljeniji) način predstavi hrvatskoj javnosti", piše u uvodu za ovaj intervju publicista Darko Hudelist.

Zašto u svojim romanima - počevši od prvenca 'Daleko je sunce' iz 1951. sve do 'Vremena smrti' iz 1970-ih, a i kasnije - toliko insistirate na postavljanju pitanja cene srpskih žrtava u oba svetska rata, Prvom i Drugom? Što se za Srbe dogodilo nepovoljno u oba ta rata?
- Srbi su oba svetska rata izgubili u miru. Zato sam u svojoj pristupnoj besedi u SANU 1977. i izgovorio onu kompromitovanu misao: 'Srbi dobijaju rat, a gube mir!'

Srbi više ne slave. Zašto su baš Srbi, po vašem mišljenju, ispali gubitnici?
- Hrvati su stvorili svoju nacionalnu državu. Slovenci takođe. Ta su dva naroda ostvarila svoj nacionalni cilj. Ne u potpunosti, ali stvorili su neku svoju državu koju oni smatraju pobedom. Zašto vi slavite 1991? Zato što ste te godine ostvarili svoj vekovni nacionalni cilj.

A šta Srbi slave?
- Srbi više ne slave. Srbi slave Sretenje, zbog Sretenjskog ustava (1835.), kada je jedan u biti beznačajan, ali sadržajno ipak značajan pravni dokument naznačio srpsku državu, još u tursko doba. Dakle, Srbi su kapitulirali sa svojom afirmacijom pobjeda u ratu.

Ali u Hrvatskoj se smatra da su Srbi, kao saveznici sila Antante, u Prvom svetskom ratu pobedili. Hrvati su tu na neki način čak malo i zavidni Srbima, jer su u tom istom ratu bili na poraženoj, austrougarskoj strani. Mnogi Hrvati misle da se Srbi prave i važnima veličanjem svoje uloge u Prvom svetskom ratu: probojem Solunskog fronta, svojom 'albanskom golgotom' zimi 1915. na 1916. itd... Moje pitanje glasi: zašto Dobrica Ćosić toliko hvaljenu srpsku pobedu svodi na njenu suprotnost, tj. poraz?
- Ne poričem ja srpsku pobedu na Kajmakčalanu i u bitkama na tzv. Istočnom frontu. Ali poričem cenu tog rata i te pobede. Cena je bila grandiozna. Kao što sam vam već protumačio, Srbi su napravili istorijsku grešku što 1915. nisu prihvatili 'Londonski pakt'. Istorijski ishod neuspeha Kraljevine Jugoslavije pokazuje da su oni taj rat izgubili. Ishod rata pokazuje da je ta pobjeda uzaludna, tragična i samo jedna velika žrtva.

Ali poslije tog rata je nastala jedna nova država.
- Vrlo nesretna država, neuspešna u svakom pogledu.Govorimo o Kraljevini Jugoslaviji. Tu državu, kao što znate, Hrvati nisu hteli. Hrvati, kao što znate, nisu glasali za Vidovdanski ustav. Vi takođe znate da je vođen veliki referendumski, plebiscitarni otpor ujedinjenju, gdje je HSS skupio, ako se ne varam, 160.000 potpisa protiv ujedinjenja. A ulazak Hrvata u Narodnu skupštinu u Beogradu završio je srpskim zločinom, ubijanjem braće Radić. I, u suštini, moralnim krahom te države. Tada je propala Kraljevina Jugoslavija: ona nije propala 1941., ona je propala 1929.

Kako tu gledate na Sporazum Cvetković - Maček iz 1939.? Franjo Tuđman je na njega gledao oduševljeno jer je smatrao da je Banovina Hrvatska, koja je nastala tim Sporazumom, ideal neke buduće samostalne hrvatske države. Oživljavanje Banovine Hrvatske bio je, na neki način, njegov ideološki projekt.
- Svakako. Ne mislim da je pogrešio u tom mišljenju.

Da sintetizujemo. Prvi i Drugi svjetski rat - je li ta dva rata Srbija dobila ili izgubila?
- Istorijski ih je izgubila.

A tko je oduzeo pobedu?
- Oduzeta je u Mastrihtu. Odluka u Mastrihtu, 1991. Prihvatanje secesije po Ustavu iz 1974.

To dolazi posle, ali u razdoblju, npr., Drugog svetskog rata - što su Srbi krivo napravili?
- Pa nije bilo dobro to što smo se borili pod Kominterninom ideologijom i što naša komunistička braća iz drugih zemalja nisu bila za Jugoslaviju, nego su htela iskoristiti tu borbu za stvaranje svojih samostalnih država - što su i iskoristila.

A vi to tada niste znali?
- Za vrijeme rata nisam znao. Tu sam ideju prvi put čuo od Edvarda Kardelja 1957, kad smo pisali Program SKJ.

Nije mi jasno: zašto, po vašem mišljenju, Srbi non-stop, u 20. veku ispadaju kao gubitnici, a Hrvati kao pobednici? Ispada da su Hrvati genetski superiorniji spram Srba.
- Pa, Hrvati kao prednost imaju Tita. To je ogromna prednost. Odlučujuća prednost.

Mislite da je to uzrok svemu?
- Nije uzrok svemu, ali je odlučujuća prednost jer je Tito zaokrenuo taj brod, pod uticajem hrvatske i slovenske komunističke elite, na 8. kongresu SKJ 1964. I polako vodio k amandmanima i Ustavu iz 1974.