Zločinačka akcija "Oluja" bila je završni čin etničkog čišćenja, a hrvatsko društvo se nije suočilo sa svojom zločinačkom prošlošću, već to veliča, što je nečuveno, kaže Miodrag Linta, predsednik Saveza Srba iz regiona

Za srpske žrtve nema pravde ni skoro tri decenije od zločinačke akcije "Oluja"! U nedelju, 4. avgusta, navršava se 29 godina otkako je počela ova krvava hrvatska vojno-policijska operacija, čija se godišnjica u Srbiji obeležava kao Dan sećanja na stradale i prognane Srbe, a u Hrvatskoj kao Dan pobede i domovinske zahvalnosti. Ova ofanziva hrvatske vojske i policije i jedinica Hrvatskog vijeća odbrane na područjima Banije, Korduna, Like i severne Dalmacije dovela je do egzodusa čak oko 250.000 Srba iz Hrvatske, ubistva oko 1.700 i nestanka više od 700 lica. No, do danas niko nije odgovarao za ovaj stravičan zločin.

Strašne brojke

Akcija "Oluja" ubraja se u jedno od najsurovijih etničkih čišćenja na području bivše SFRJ. Prema podacima Komesarijata za izbeglice i migracije Srbije, tokom i posle akcije "Oluja" proterano je oko 200.000 Srba, ubijeno ih je oko 1.700, a više od 700 i dalje se vode kao nestali.

Prema podacima Dokumentaciono-informacionog centra Veritas, oko tri četvrtine stradalih bilo je starije od 60 godina, a među žrtvama je 551 žena. S druge strane, prema procenama hrvatskih nevladinih organizacija i udruženja, tokom i nakon "Oluje" ubijeno je više od 600 civila i spaljeno više od 22.000 kuća, a Hrvatsku je tada napustilo oko 150.000 njenih građana, čiji je povratak godinama bio sistemski otežavan i onemogućavan.

oluja-4.jpg
Foto: Youtube prtscr / BKSP

Za zločine nad civilima u "Oluji" Haški tribunal je optužio trojicu hrvatskih generala, Antu Gotovinu, Ivana Čermaka i Mladena Markača. Gotovina i Markač su bili i osuđeni, na 24 odnosno 18 godina zatvora, ali su posle nešto više od godinu dana oslobođeni krivice i pušteni iz zatvora.

Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta za Kurir ističe da je "Oluja" zločin po definiciji najbliži genocidu i poručuje da je nečuveno da niko za njega nije odgovarao, a da ga Hrvati veličaju i slave.

- "Oluja" je završni čin etničkog čišćenja srpskog naroda sa područja današnje Hrvatske. Ne smemo pritom da zaboravimo činjenicu da je do te zločinačke akcije iz urbanog područja hrvatskih gradova i većeg dela zapadne Slavonije proterano više od 250.000 Srba i skoro isto toliko tokom same "Oluje". Sve zajedno, sa hrvatskog područja je proterano više od pola miliona pripadnika našeg naroda. U Hrvatskoj se to slavi kao oslobodilačka akcija, što je nečuveno, da se zločin po definiciji najbliži genocidu slavi, da se slave progon i stradanje srpskog naroda. Nažalost, Haški tribunal nije bio nepristrasan sud tokom suđenja hrvatskim generalima, već politički sud koji je sudio samo Srbima, pa iako su dvojica hrvatskih generala prvostepeno osuđena, drugostepeno su oslobođeni - kaže Linta.

screenshot-97.jpg
Foto: Kurir Televizija

Neprihvatljivo

Ističe da ni hrvatsko pravosuđe nije učinilo ništa da se to popravi.

- To jasno pokazuje da se hrvatsko društvo nije suočilo sa svojom zločinačkom prošlošću i ustaštvom. Naprotiv, veličaju se zločini i hrvatski zločinci, odaju se počasti hrvatskim žrtvama, dok se srpske unižavaju, pa čak i negiraju. Smatram da je apsolutno neprihvatljivo da Hrvatska slavi i obeležava tako veliki zločin, i da je pravde, EU bi trebalo da pošalje jasnu poruku da se proterivanje, stradanje i završni čin stradanja srpskog naroda ne mogu slaviti kao oslobodilačka akcija - zaključio je Linta.

Sve žrtve "Oluje"

Ukupne žrtve (direktne i indirektne) - 1.852 poginulih i nestalih lica, od kojih je do sada sahranjeno 930, dok je 922 još u kategoriji nestalih Direktne žrtve u ovoj akciji 1.719

Po polu: muškaraca 1.252 (73%), žena 467 (27%) Prema statusu: civila 1.078 (63%), vojnika 630 (37%), milicionera 11 Prema dobi: do 18 godina - 8, od 18 do 60 godina - 852 (50%); preko 60 godina - 815 (47%); nepoznata dob - 44 (3%) Po godinama pogibije/nestanka: 1995 - 1.677 (98%), 1996 - 28 (2%); 1997 - 10; 1998 - 4 Po regijama pogibije/nestanka: Banija 529, Lika 436, Kordun 157, severna Dalmacija 554, unutrašnjost Hrvatske 6, BiH 37

Indirektne žrtve

- u ovoj akciji indirektnih žrtava je 133 Po polu: muškaraca 57 (43%); žena 76 (57%) Prema statusu: civila 122 (92%); vojnika 11 (8%) Prema dobi: do 18 godina 2; od 18 do 60 godina 20 (15%); preko 60 godina 104 (78%); nepoznata dob 7 (5%) Po godinama pogibije/nestanka: 1995. 129 (97%); 1996. 3 (2%); 1997. 1 Po regijama pogibije/nestanka: Banija 18; Lika 18; Kordun 6; Severna Dalmacija 41; unutrašnjost Hrvatske 0; BiH 50 lica

* podaci Dokumentaciono-informacionog centra Veritas

Bonus video:

01:37
"KURTIJEV SAN JE ETNIČKO ČIŠĆENJE SRBA!" Miletić: Teško mi je palo kada sam video ruskog ambasadora SVI IMAJU SVOJE INTERESE Izvor: Kurir televizija