Slušaj vest
zahtevi studenata.jpg
Foto: Kurir

Povećanjem državnog budžeta za 2025. godinu za visoko školstvo za 20 odsto, odnosno za 12 milijardi dinara, ispunjen i poslednji, četvrti zahtev studenata u blokadi. Uprkos tome, organizatori protesta nisu se oglasili nakon zvanične objave ove važne informacije, već su nastavili protestne šetnje, što, prema oceni sagovornika Kurira, em već gubi smisao, em nanosi ozbiljnu štetu čitavoj državi, kako iz političkog tako i iz ekonomskog ugla.

Naime, kako je obrazložio prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija Siniša Mali, obezbeđeno je dodatnih 12,01 milijardi dinara za visoko obrazovanje i zahvaljujući tim sredstvima studentske školarine biće smanjene za 50 odsto.

Sve ispunjeno

"Da podsetim građane Srbije, taj zahtev je bio da se poveća budžet za visoko školstvo za 20 odsto, to je 12 milijardi dinara. Mi smo taj novac i obezbedili, kao što je predsednik Aleksandar Vučić i rekao. Dakle, ispunili smo taj poslednji zahtev i obezbedili novac koji će se iskoristiti za smanjenje školarine za studente u iznosu od 50 odsto, za pokrivanje materijalnih troškova, za eventualno povećavanje plata za zaposlene u visokom školstvu. To naravno zavisi upravo od profesora, dekana i rektora i studenata i ono što očekujem jeste da ćemo sesti u nekom trenutku i razgovarati o tačnoj preraspodeli tih sredstava koje smo obezbedili. Ali ono što je važno, to je da je taj četvrti zahtev ispunjen", kazao je Mali i podsetio da je prvi zahtev studenata bio objava dokumenata u vezi s padom nadstrešnice u Novom Sadu, naglasivši da je i to ispunjeno.

Фото4.jpg
Siniša Mali Foto: Tanjug, Rade Prelić

Istakao je i da Vladi nije bio potreban rebalans budžeta, već da je novac obezbeđen preraspodelom bilansnog prostora.

Dokumentacija

Ukupno objavljeno 16.307 dokumenata o rekonstrukciji novosadske železničke stanice

Samo u dva dana objavljena 263 dodatna dokumenta

Prethodno je ispunjen i drugi zahtev - procesuiranje svih koji su napadali studente u toku blokada (pokrenut krivični postupak protiv 37 lica koja su studenti identifikovali, a poslednje u nizu je bilo privođenje i određivanje pritvora nasilnicima koji su u Novom Sadu u ponedeljak uveče napali nekoliko studenata i teško povredili jednu studentkinju), kao i treći - oslobađanje od krivičnog gonjenja učesnika protesta.

Naime, predsednik Vučić u sredu je pomilovao 13 lica: šest studenata, jednog dekana, jednog docenta na fakultetu, četvoro direktora škola i jednog pomoćnog radnika u školi. Javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva i portparol tužilaštva Branko Stamenković potvrdio je da će u skladu sa ovom odlukom predsednika Srbije odmah po prijemu obustaviti krivično gonjenje prema njima, čime će u potpunosti biti ispunjen drugi zahtev studenata u protestu.

Povod, a ne uzrok

Ipak, čini se da, uprkos ispunjenju svih studentskih zahteva, protesti po svemu sudeći neće biti obustavljeni.

"Za ono jezgro koje vodi čitavu ovu priču s protestima činjenica da su zahtevi ispunjeni neće biti razlog da se obustave protesti, jer čitava ta priča je bila samo povod za proteste, a ne uzrok", kaže za Kurir sociolog Vladimir Vuletić i dodaje:

sequence-02.00-14-49-16.still001.jpg
Vladimir Vuletić Foto: Kurir Televizija

"S druge strane, za jedan deo javnosti koji je naivno verovao da su to stvarni razlozi, da je u pitanju zaista briga za ono što se dogodilo u Novom Sadu, biće jasna poruka da je sve to u stvari od početka bio samo povod za proteste. No, za ovih nekoliko meseci, radom i aktivnošću pre svega na društvenim mrežama, uspeli su da podignu temperaturu u društvu, da se ono polarizuje i samo je pitanje dokle će se s tim ići, da li oni koji su iskoristili i koriste ovaj povod za druge ciljeve imaju određenu kritičnu masu za svoje planove".

Darko Glišić: Ako su sami ušli u proteste, treba sami sada i da izađu

Ministar za javna ulaganja i predsednik IO SNS Darko Glišić ocenio je juče da su svi zahtevi studenata koji blokiraju fakultete ispunjeni i da im se pruža prilika da iz sadašnje situacije izađu kao pobednici i sačuvaju svoj kredibilitet, a da će u suprotnom obesmisliti sve ono što su postavili kao zahteve.

"Svi zahtevi su ispunjeni, ako je uopšte bilo šta i bilo do zahteva. Ukoliko su sami ušli u ovo, oni sada moraju sami da izađu. Onima koji su ispostavili zahteve pruža se još jedna prilika da proglase svoju pobedu i tu priliku imali su i neposredno nakon postavljanja zahteva, ali su išli dublje u pokušaju da omasove proteste, da izazovu i prodube krizu u Srbiji. Ako propuste ovu priliku, na kraju će izaći kao poraženi", rekao je Glišić gostujući na TV Hepi.

Dugoročna šteta

Ekonomista Mihajlo Rabrenović, stručnjak za menadžment javnog sektora, za Kurir ukazuje da protesti, a pogotovo i nakon ispunjenih zahteva, imaju nekoliko negativnih uticaja na društvo i ekonomiju.

"Razni protesti i blokade saobraćaja ometaju svakodnevni život velike većine građana koji nisu učesnici u njima, smanjujući produktivnost i povećavajući troškove poslovanja. Preduzeća se suočavaju s logističkim problemima, što može dovesti do smanjenja prihoda i povećanja cena proizvoda i usluga. Dugoročna nestabilnost može s vremenom obeshrabriti strane i domaće investitore, što utiče na ekonomski rast i razvoj zemlje. Takođe, protesti koji su legitiman izraz nezadovoljstva dela građana, koji obuhvataju blokade koje su protivzakonite i koje ne dozvoljavaju ni najveće demokratije u svetu, mogu dovesti do smanjenja proizvodnje i usluga, što može rezultirati smanjenjem broja radnih mesta i povećanjem nezaposlenosti", ukazuje Rabrenović.



Kurir Politika