Hiljadu logoraša 22. aprila 1945. krenulo u život ili smrt pred ustašama koje su sve spaljivale zatirući tragove zlo~ina pred nadiru}om Jugoslovenskom armijom

Aušvic je oslobodila Crvena armija 27. januara 1945, a Jasenovac nikada nije oslobođen. Naprotiv, očajnički proboj jasenovačkih logoraša 22. aprila 1945, koji je pokušalo poslednjih 1.000 zatočenika, preživelo je svega oko 100 ljudi. Iako su znali da idu u sigurnu smrt, cilj tih izmučenih, premlaćenih i iznurenih ljudi bio je da barem jedan od njih preživi i ispriča istinu o jasenovačkim zverstvima.


Nakon savezničkih bombardovanja u martu i aprilu 1945, uništeni su mnogi objekti unutar logora, ali se intenzivno radilo na iskopavanju i uništavanju leševa ranijih žrtava. (Vjekoslav Maks) Luburić je naredio da se likvidiraju svi zatvorenici, a logor i mesto Jasenovac do temelja sruši i spali kako bi se prikrili svi tragovi zločina. Poslednja grupa od 700 žena likvidirana je 21. aprila. Istog dana su svi preostali muški zatočenici zatvoreni u zidanu dvospratnicu u istočnom delu logora. Oni su noću 21/22. aprila pokušali da se probiju iz logora... U napušteno mesto Jasenovac i nedaleko od njega razoreni logor, 2/3. maja 1945, ušli su bataljoni Jugoslovenske armije... Uhapšeno je 200-600 pripadnika vojske NDH...

bv.jpg
dokumentacija Spomen podrucja Donja Gradina 


„...Videći sav ovaj užas i znajući sigurno da smo i mi na redu, da ćemo biti likvidirani, te noći (21/22. aprila) odlučili smo da pošto-poto pokušamo makar i goloruki borbu na život i smrt sa ustaškim stražama, te da se probijemo kroz logor. Kod jutarnjeg raporta utvrđeno je da je još preostalo svega 1.067 zatočenika... Oko 10 sati mi smo nahrupili silom na izlazna vrata i na prozore, te sve porazbijali i počeli jurišati na prve stražare oko zgrade i četvoricu stražara koji su bili oko zgrade uspjeli smo svladati i pobiti, oduzeti im oružje, a zatim smo jurnuli prema izlaznim vratima, samog logora... Napominjem da svi zatočenici koji su sa nama pošli u napad jer većina od onih koji su ostali bili su uslijed izglađenosti nemoćni ili bolesni. Jurišajući na bunker kod izlaznih vrata ustaše su nas obasipale mitraljeskom vatrom tako da su mnogi drugovi poginuli. Od nas oko 700 uspjelo se spasiti i pobjeći u obližnju šumu, otprilike 80 do 100. Kad smo već izašli iz logorske žice i zida, ustaše sa protivne obale Save također su iz bunkera obasule mitraljeskom vatrom, i tu je mnogo drugova poginulo. U šumi dočekivala nas je opet jedna ustaška zasjeda, ispod Košutarice, ali smo mi varkom, bacajući cigle i vičući ‚bacaj bombe‘ uspjeli da ih otjeramo“, svedočio je Mihajlo Marić.

b1.jpg
dokumentacija Spomen podrucja Donja Gradina 


Nikada se neće znati tačan broj STRADALIH


Nikada nećemo saznati imena onih:

* koji su nestali u dubinama Save, a bilo ih je toliko da su tela dinamitom dizana u vazduh kako bi se prokrčio plovidbeni put nacističkim ratnim monitorima

* koji su spaljeni u Pićilijevoj peći

* koji se nikada nisu rodili jer su izvađeni iz utrobe svojih majki

* koji su skuvani za sapun u kazanima

* koji su razapeti na topolu u Donjoj Gradini da im tela jedu životinje

* kojima su 1945. ustaše iskopale grobove, te benzinom spalile posmrtne ostatke da bi uklonile tragove svog zločina

* kojima su krečom uništeni posmrtni ostaci

foto: dokumentacija Spomen podrucja Donja Gradina

KONTROVERZE O BROJU ŽRTAVA

PROCENE NEKIH OD PREŽIVELIH LOGORAŠA


* 1.400.000 Milan Duzemljić, Hrvat, izjava od 18. maja 1945. Zemaljskoj komisiji Hrvatske za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača

* 900.000 Bing Julijo, Jevrejin; Mihajlo Marić, Srbin.

* Na stotine hiljada Cadik Danon, Jevrejin

PROCENE NACISTA


* 750.000 Herman Nojbaher, specijalni opunomoćenik ministarstva spoljnih poslova Trećeg rajha za Jugoslaviju

* 600.000 do 700.000 Ernest Fik, general-major SS trupa, u pismu Himleru od 16. marta 1944.


INSTITUCIJE


* 500.000 do 700.000 Zemaljska komisija Hrvatske za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača

* 700.000 Memorijalni centar Donja Gradina; Enciklopedija Jugoslavije, Zagreb, 1965-1971; Spomen područje Jasenovac 1945-1990.


ISTORIČARI


* 700.000 Menahem Šelah, izraelski istoričar (na stotine hiljada brutalno ubijenih); Tomislav Dulić; Milan Bulajić

* 1.100.000 Vladimir Dedijer


REVIZIJA I RELATIVIZACIJA ZLOČINA PO RASPADU JUGOSLAVIJE DEVEDESETIH


* 3.000 do 4.000 Franjo Tuđman

* 83.000 Spomen-područje Jasenovac, Republika Hrvatska

Kurir / Jelena S. Spasić

Foto: dokumentacija Spomen podrucja Donja Gradina