Prvi plotuni u Prvom svetskom ratu ispaljeni su sa austrougarskog monitora sa reke Save ka Beogradu. Tu čast, baš namerno, carski Beč dao je jednom Hrvatu, a ratna oklopnjača koja je zasipala srpsku prestonicu, počev od te noći između 28. i 29. jula, tu je kod nas, usred Beograda, što mnogi i ne znaju. I pokretno je kulturno dobro.

Taksista koji godinama krstari ovim gradom i kome objašnjavam gde da me vozi, do monitora "Sava", nikad za njega nije čuo. Ali bar ima jedna dobra stvar - na Gugl mapi ga nalazi.

Zorana Jevtić KURIR NA RATNOJ OKLOPNJAČI KOJA JE GAĐALA PRESTONICU PRVOG DANA RATA: Bečki dvor je namerno dao Hrvatu da prvi puca na Beograd!

- Aaa, to je na Savskom pristaništu, tik iza Brankovog mosta - on će.

I baš tako, u ravni novog dečjeg igrališta uz most i Karađorđevu ulicu, metalni spust vodi do plovila koje veže dramatične trenutke naše istorije kroz oba svetska rata. Beo i sređen, liči na onaj koji je neprijatelj upregao na Srbiju te 1914.

- Monitor "Sava" je nit koja povezuje našu istoriju od Kraljevine Srbije, kroz Kraljevinu Jugoslaviju, Drugi svetski rat, socijalističku Jugoslaviju sve do 60-ih godina prošlog veka, kada je prestao da se upotrebljava kao vojni brod, i na kraju do sticanja statusa kulturnog dobra 2015, zasnovanog na neprolaznoj vrednosti za Srbiju i srpski narod - kazuje nam istoričar Bojan Vićentić, kustos Vojnog muzeja u Beogradu.

Ovaj oklopni ratni brod izrađen je 1904. u budimpeštanskom brodogradilištu i nazvan "Bodrog", po reci koja teče kroz Slovačku i Mađarsku i uliva se u Tisu. Ušao je u sastav Dunavske flotile austrougarske mornarice, a napravljen je kao brod blizanac s monitorom "Temeš".

monitor1.jpg
Zorana Jevtić 
foto: Zorana Jevtić

Tog 28. jula, kad je Austrougarska objavila rat Srbiji, dve monitorske grupe brodova stacionirane su u Zemunu, tada u Dvojnoj monarhiji, od koje su Srbiju razdvajali Sava, Dunav, Drina... U sastav jedne grupe ulazio je i "Bodrog", zajedno sa monitorima "Temeš", "Samoš" i "Kereš". Tu su bili i patrolni brodovi.

- Vojnicima je na brodovima ukotvljenim u Zemunu pročitana objava rata cara Franje Josifa i već uveče 28. jula kreće napad Austrougarske na Kraljevinu Srbiju. Planirali su da u noći 28. na 29. jul brodovi sa Dunava, iz pravca Zemuna, prođu u Savu, pa da izvedu desant i zauzimanje naše prestonice. Monitori su bili pratnja tegljačima, koji su vukli barže sa nekoliko hiljada vojnika spremnih za desant - kazuje Vićentić.

Srbija, podseća, uopšte nije imala ratnu flotilu, pa su naši vojnici izgrađivali položaje na Savi.

- Imali smo nešto artiljerije, a odbrana Beograda, poverena generalu Mihailu Živkoviću, bila je zadatak 3. bataljona 7. pešadijskog puka. Podrška su mu bili odredi žandarmerije i staničnog bataljona, carinske straže, dobrovoljci iz Vitiškog društva "Dušan Silni" i jedan četnički odred. Inače, odbrana nije bila uređena u potpunosti, nije bilo definisano da li će Beograd braniti ili ga iz taktičkih razloga napustiti. Austrougri imaju sve, jedna su od najvećih svetskih sila, što je potpuno nesrazmerno onome čime se naša vojska suprotstavila - priča kustos.

bojan-vicentic-8.jpg
Zorana Jevtić 
Bojan Vićentićfoto: Zorana Jevtić

Te noći austrougarske brodove prva primećuje carinska straža koja je bila na Kalemegdanu.

- Otvorena je vatra iz sveg raspoloživog naoružanja naše vojske, uglavnom streljačka. Austrougri su, kako si kasnije govorili svedoci, bili iznenađeni snagom te vatre, pa je oštećen njihov tegljač sa trupama, koji je prvi ulazio u Savu, a imali su i gubitke u vojsci. Brod nije uspeo da priđe obali Save zarad desanta. Otvaranje ove pešadijske vatre bio je znak kapetanu Mihailu Aliću da aktivira eksploziv u pola dva ujutru 29. jula na železničkom mostu, danas poznatom kao Stari železnički most, koji je bio jedina saobraćajna veza između naše i austrougarske obale. Most je delom srušen, obrušio se na nasip na savskoj obali i time zaprečio prolaz tegljačima, koji su morali da se vrate u Zemun. U tom povlačenju jedan se nasukao u blizini Ušća i tako ostao narednih dana - priča Vićentić i dodaje:

- Povlačenje tegljača označilo je i momenat kada su monitori, a među njima i "Bodrog", ušli u dejstva i pojačali vatru na položaje branilaca. Austrougarska vojska je odlučila, kako je sutradan izveštavala bečka štampa, da prvi hitac na Beograd, ispaljen sa komandnog monitora "Temeš", ispali artiljerijski kaplar hrvatske nacionalnosti. Pompezno je iznet taj podatak da je upravo Hrvat prvi pucao. Ujedno, upravo su to bili prvi artiljerijski plotuni ispaljeni u Prvom svetskom ratu. Iz topova, haubica, pogođen je obalni deo grada, ali su granate padale i po stambenim zgradama. "Temeš" je pogodio i magacin sa žitom, što je izazvalo veliki požar. Razmena vatre nastavljena je tokom noći, međutim, desant nije uspeo, pa su se svi vratili. Prvi napad je propao. Zato je austrougarska vojska krenula sa napadima preko Drine i kasnije Save na Cer...

Brojke

- 2 topa do 10 km dometa

- 1 jedna haubica od 120 mm kalibra

- 2 mitraljeza, uglavnom protivavionska od 37 mm kalibra

- 77 članova posade imao prvobitno

- 56 metara dužina

- 13 čvorova srednja brzina

- 25-70 mm debljina oklopa broda

Američki građanski rat

- Prvi monitor napravljen je u SAD 1862, tokom Građanskog rata, kada su snage Unije iliti Severa izradile oklopni ratni brod nazvan "Monitor", te otuda naziv ovom tipu broda. Nastao je kao odgovor na južnjački, konfederacijski brod "Virdžinija", koji je bio prvi oklopni brod. Ovi oklopnjaci izrađeni su za potrebe dejstvovanja s rečnih tokova po priobalnim baterijama i artiljeriji koja je bila uz obalu, jer su se brodovi na jedra pokazali kao neefikasni - priča Vićentić i dodaje da kasnije postaju deo svih velikih flota u svetu.

Gledamo fotografije iz života ovog monitora, kome fale one iz te julske noći 1914. Od artefakata iz tog doba tu su jedino merni instrumenti. Ostalo, puške, pištolji... mahom iz Kraljevine SHS.

Monitori sve vreme 1914. i 1915. bombarduju Beograd. Neprijatelj zauzima i prestonicu, ali nakratko 1914, pre nego što je u Kolubarskoj bici proteran. Ali u jesen 1915, u novoj ofanzivi, ovog puta uz Nemačku i Bugarsku, Beograd je osvojen, a Srbija okupirana. Flotila koja je gađala srpsku prestonicu tad se pomera nizvodno, u operacije protiv Rumunije.

- Pred kraj rata "Bodrog" pomaže povlačenje austrougarskih i nemačkih snaga ka severu, nakon što su razbijene na Solunskom frontu. Ali jedne noći krajem oktobra '18, kad je magla bila gusta, nasukao se na peščani sprud kod Vinče. Austrougri su poslali remorkere da ga evakuišu, ali ih je potopila naša artiljerija, te je "Bodrog" zaplenila srpska vojska. I 1920, popravljen i preimenovan u monitor "Sava", ulazi u sastav mornarice Kraljevine SHS, kasnije Jugoslavije - objašnjava Vićentić.

Zorana Jevtić KURIR NA RATNOJ OKLOPNJAČI KOJA JE GAĐALA PRESTONICU PRVOG DANA RATA: Bečki dvor je namerno dao Hrvatu da prvi puca na Beograd!

Dolazi 1941, "Sava" se uključuje u borbena dejstva. Ali džaba, kapitulacija je bila brza, te posada potapa monitor nizvodno od Beograda kako ne bi pao u ruke neprijatelju.

- Međutim, "Savu" '42. izvlači mornarica tzv. NDH i remontuje, te ulazi u sastavu njihove flotile. Samo dve godine kasnije - 1944, kad je krenulo oslobađanje Jugoslavije i povlačenje sila Osovine - posada mornarice tzv. NDH potapa brod na Savi kod Slavonskog Broda, pa prelazi na partizansku stranu - priča, i dodaje da ga vojska nove Jugoslavije izvlači i ulazi u sastav ratne mornarice do '59, da bi '62. bio i zvanično izbrisan sa spiska ratnih brodova i predat civilnim preduzećima, u kojima je korišćen je kao pristan za druge brodove sve do pomenute 2015, kada ga je Ministarstvo odbrane otkupilo.

Sada je naš i pred nama...

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.